Dostupni linkovi

logo-print

Mini-elektrane na Buni: Investicija ili propast?


Ugroženi lokalitet, Bunski kanali, 2016.

Ugroženi lokalitet, Bunski kanali, 2016.

Devetnaest nevladinih organizacija iz cijele BiH, koje tvrde da imaju podršku mještana svih nacionalnosti naselja Buna i Blagaj južno od Mostara, predstavilo je u Mostaru "Deklaraciju o zaštiti rijeka Bunice, Bune i Neretve" čime se protive izgradnji mini-hidroelektrana Buna I i Buna II na ušću te rijeke u Neretvu.

Nevladine organizacije i mještani tvrde da će ti projekti izazvati ekološku katastrofu i poplave na tom području bogatom prirodnim i kulturnim znamenitostima, dok predstavnici vlasti kažu da je riječ o projektima višemilionskih ulaganja, koji nemaju utjecaja na prirodnu okolinu.

Planirani hidroenergetski sistem na rijeci Neretvi i ušću Bune predstavlja opasnost za ljude i prirodu, jer će trajno narušiti floru i faunu vodotoka i priobalja, a vrlo je izgledno izumiranje velikog broja endemskih i ugroženih vrsta biljaka i životinja, kao što je mekousna pastrmka, stoji uz ostalo u tekstu Deklaracije 19 nevladinih organizacija.

Predstavljanje "Deklaracije o zaštiti rijeka Bunice, Bune i Neretve", foto: Mirsad Behram

Predstavljanje "Deklaracije o zaštiti rijeka Bunice, Bune i Neretve", foto: Mirsad Behram

"Da se poništi odluka o dodjeli koncesije za izgradnju hidroelektrana Buna I i Buna II; da se vrati lokalitet Bunskog kanala u status spomenika prirode po ranijoj odluci - rezervat prirodnih predjela; lokalitet staviti pod institucionalnu zaštitu", zahtjeve udruženjâ iznio je Adnan Đuliman, predsjednik organizacije Novi val iz Blagaja.

Udruženja još tvrde da je niz pravnih procesa ubrzan i cijela situacija je dovedena pred svršen čin, a građani o svemu znaju malo ili nimalo. Adnan Đuliman je rekao da udruženja i stanovništvo nisu protiv energetskih projekata i razvoja.

"Mi smo samo protiv neispoštovane procedure. Ako građani na Buni kažu da je to uredu, mi se u potpunosti slažemo", naglasio je Đuliman.

Na predstavljanju deklaracije u Mostaru, neki od mještana Bune ustvrdili su da je 99 posto stanovništva tog područja protiv izgradnje mini hidroelektrana.

"Već smo dva puta plivali od rata pa naovamo. Podrumi, bunarevi... A sad kad izgrade ove ustave, to bi došlo do 'gejzira' sjeverno od ovih ustava, tako da bi plavilo sve do Blagaja", rekao je mještanin Miroslav Barišić.

"Ne radi se o akulmulacijskim hidroelektranama, nego o malim, protočnim hidroelektranama, koje nemaju nikakav štetan utjecaj na ponašanje velikih i malih voda na rijeci Buni i Bunici", kaže za RSE Donko Jović, ministar vodoprivrede HNK, čije ministarstvo je izdalo koncesije za navedene projekte.

Jović kaže da je cijela procedura trajala godinu i po dana, te da je urađena i studija na mostarskom Sveučilištu o utjecaju na okoliš mini hidroelektrana Buna I i Buna II.

"Sve te neke priče da će neki podrumi plivati zbog toga, apsolutno ne stoje. To je rekla studija koju je uradio Građevinski fakultet ovdje u Mostaru", dodao je Jović.

U nevladinim organizacijama, međutim, to demantuju.

Rijad Durkić (lijevo) i Adnan Đuliman

Rijad Durkić (lijevo) i Adnan Đuliman

"Prvo, da mini hidroelektrane nemaju negativan uticaj na floru i faunu, što sve nezavisne studije uticaja na okoliš mini hidroelektrana govore suprotno. S druge strane, apsolutno je pogrešna tvrdnja da gradnja takvih objekata zapošljava ljude. Takva jedna mini hidroelektrana zapošljava jednog čovjeka, u prosjeku", rekao je Rijad Durkić, još jedan predstavnik udruženjâ iz Blagaja i Bune.

Inače, udruženja tvrde da bi radovi trebali početi 1. juna, te da će u međuvremenu iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva kako bi se tome suprotstavili.

Koncesionar je preduzeće "Hercegovina – građevinsko zanatstvo", do čijih kontakata nije bilo moguće doći, ali čiji predstavnici su u ranijim izjavama medijima najavljivali da će po dobijanju svih papira upoznati javnost o cijelom projektu.

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

XS
SM
MD
LG