Dostupni linkovi

logo-print

Fantomsko ulaganje na berzi: Milionska piramidalna prevara u BiH


U poslovnoj zgradi „Unitic“ bila je otvorena kancelarija u koju su građani dolazili misleći da ulažu na berzu devizama. (FOTO: CIN)

U poslovnoj zgradi „Unitic“ bila je otvorena kancelarija u koju su građani dolazili misleći da ulažu na berzu devizama. (FOTO: CIN)

Priredila Dženana Halimović na osnovu teksta partnerskog CIN-a

Dobra zarada na “Forexu”, odnosno berzi devizama koštala je Mesuda Hrvata četvrtinu miliona maraka. Upravo toliko je prije pet godina uložio u ono za šta je vjerovao da je dobra poslovna prilika i zarada, a što se ispostavilo kao prevara.

Sredinom juna 2008. godine, Hrvat, koji je, nakon prodaje stana i poslovnog objekta u Sarajevu na računu imao 260.000 KM, nakon razgovora s poznanikom Nurkom Zgodićem saznao je za investiranje u kompaniju “Forex”. Zgodić je tvrdio da je od uloga od 5 hiljada eura zaradio 45 hiljada.

„To se ukazalo kao životna prilika. Hajde da se nešto zaradi i kasnije da se kupi neki poslovni prostor“, kaže Hrvat u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo.

On i supruga tada nisu radili.

„Po zanimanju sam profesor geografije. Godine stigle. U školi šanse nemam“, priča Hrvat koji ima četvero djece.

Iza ulaganja, kako ga je Zgodić izvijestio stajala je „renomirana kompanija ‘Forex’“, odnosno kćerka firme „Mat Investment Group“ .

Otišli su u ured kompanije u Sarajevu, sastali se Muhamedom Bukvom koji se predstavio kao ovlašteni zastupnik, i njegovim zetom Emirom Džaferagićem. Rekli su da se radi o ozbiljnoj investicijskoj grupi „koja je u Evropi u finansijskom smislu jača od države Švicarske“.

Objasnili su da je početbni ulog pet hiljada eura, te još 13 posto za troškove investicije. Sve neophodne priznanice dobiće u roku od 14 dana, a da je obračun sedmični u procentima koji se može ili podići ili reinvestirati.

Hrvat je uplatio 25.000 eura, dobio priznanice o uplatama, te uskoro i poruke o zaradi od tri posto na uloženi novac. Tako je nastavio ulagati, sve dok nije ostao bez 260.000 KM.

Od Bukve je dobio 4.155 eura da bi u septembru 2008. godine prestale stizati i isplate i telefonske poruke, što je Bukva pravdao svjetskom ekonomskom krizom, ali i inspekcijama transfera novca.
Optuženi Muhamed Bukva izlazi sa Općinskog suda sa advokatima Vasvijom Vidović, Draganom Barbarićem i Lejlom Ćović. (FOTO: CIN)

Optuženi Muhamed Bukva izlazi sa Općinskog suda sa advokatima Vasvijom Vidović, Draganom Barbarićem i Lejlom Ćović. (FOTO: CIN)


Krajem te godine Bukva ga je obavijestio kako poslovanje prelazi na firmu „Future Trend Investment Holding Limited“ iz Hong Konga, a Hrvat se saglasio da ta kompanija preuzme poslove. Nakon toga kontakt se polako prekinuo, kancelarija u Sarajevu zatvorila, a Hrvatu je postalo jasno da novca nema. U aprilu 2011. godine slučaj je prijavio Federalnoj policiji.

Hrvat je tek jedan od više stotina prevarenih. Prevara koja je trajala od 2006. do 2011. godine, u pozadini je imala offshore kompanije i nekolicinu osoba kojima su građani davali novac, vjerujući u dobru zaradu.

U igri je bilo najmanje 20 miliona maraka. Dio je vraćen „ulagačima“ kao mamac za nove uloge, kupovane nekretnine, a dio novca je otišao iz zemlje. Za sada niko nije osuđen.

Federalna policija je na osnovu prijava prevarenih građana otvorila istragu, te saznala kako su firme „Mat“ i „Future“ offshore kompanije.

Prevara se širila po cijeloj zemlji. Građani su policiji prijavili da su novac davali Džaferagiću, Bukvi i Mladenu Kešelji iz Sarajeva, Dimitriju Preradoviću i Slobodanu Kaleziću iz Prnjavora, Marku Štrpcu iz Viteza i Davoru Kordiću iz Busovače.

Suđenje Bukvi, Džaferagiću i Štrbcu

Policija tvrdi da je Bukva priznao da je od tog novca kupio stan na primorju, u Orebiću, vrijedan 73.500 eura, a Štrbac je kupio dva stana u Trogiru registrovana na njegovu suprugu Slađanu.

Oštećeni građani ulagali su od pet do sto hiljada eura, a neki su za to dizali i komercijalne kredite.

Bukva je u izjavi za Centar za istraživačko novinarstvo rekao da je on ulagač, te da je samo pomagao drugim ljudima. Međutim, u toku pretresa policija je kod njega, uz ostalo, pronašla vizitkarte sa njegovim imenom i natpisom “Mat Project Limited”, spisak 387 osoba koje su dale skoro 7,3 miliona eura.

Federalna Federalna policija nakon istrage državnom tužilaštvu podnijela je krivičnu prijavu za organizovani kriminal, ali je prijava proslijeđena tužilaštvima na opštinskom nivou.

Opštinsko tužilaštvo iz Sarajeva prošle godine podiglo je optužnicu protiv Bukve, Džaferagića i Štrbca, a odustali su od krivičnog gonjenja Kalezića i Preradovića, uz obrazloženje da nije bilo dokaza.

Tužilaštvima u Istočnom Sarajevu i Travniku proslijedili su prijave za Kešelja i Kordića.
U optužnici je navedeno da su se Bukva, Džaferagić i Štrbac lažno predstavljali kao predstavnici nepostojećih investicionih fondova.

Svi svjedoci tužilaštva imali su istu priču. Novac su davali „na ruke“ u kafićima i drugim javnim mjestima, a sigurnost im je davala lijepo uređena kancelarija u Sarajevu, certrfikati o uplati, pečati…

Zlatko Dugandžić, sudski vještak za novac, dokumenate i rukopis, je u toku sudskog postupka rekao da su „vrijednosni papiri“ koje su građani dobili na ime investicija „talašika“.

„Sporni certifikati o sudjelovanju u profitu nisu načinjeni na specijalnoj vrstiti papira niti je u njihovoj izradi primijenjena potrebna tehnološko-tehnička izvadba, jer ne sadrže elemente zaštite koji su primjereni takvoj vrsti dokumenata“, rekao je tom prilikom Dugandžić.

Oni koji su svjedočili u korist optuženih naveli su kako su davali novac, te su neki dobili više nego su uložili. Među njima ima i onih koji nisu dobili ni ono što su uložili, ali se ne smatraju prevarenim.

Jedan od njih je i Hasan Bećirović, delegat u Domu naroda državnog parlamenta koji je Bukvi dao 30 hiljada, a natrag dobio 17 hiljada eura. Ekonomista po struci, gubitak pravda rizikom ulaganja:

„Rizik finansijskog ulaganja je takav. Vi u jednom trenutku dobivate, u drugom gubite. To je bila moja nemogućnost da predvidim svjetsku ekonomsku krizu.”

Reuf Sulejmanović, direktor Riznice, finansijskog tržišta i investicijskog bankarstva u Raiffeisen banci, u razgovoru za CIN naveo je kako nema sigurne dobiti na berzi.

“Da vam kažem da znam kakva će biti cijena dolara za mjesec dana, vjerovatno ne bih radio ovaj posao koji sada radim, nego bih napravio jedan potez u životu i završio sve to“, kaže Sulejmanović.

Objasnio je i da “Forex”, odnosno berza devizama postoji, ali mu nije poznato da u BiH ima ovlaštenih i registrovanih brokerskih kuća, koji se time bave.

Prvostepeni postupak na Općinskom sudu u Sarajevu je okončan oslobađajućom presudom. Sud smatra da se ne radi „o nepostojećim fondovima, nego o vrsti ugovornih odnosa sa firmom s kojom ulagači komuniciraju prvo posredstvom optuženih, a nakon toga direktno, putem interneta“. Oštećeni su upućeni na parnicu.
Hrvat kaže da on nema novca da pokrene parnicu i da jedva preživljava sa 460 KM koje zaradi na građevini.

„Računao sam, treba mi negdje 40 godina da zaradim ono što su mi uzeli, a ja imam 51 godinu”, kaže Hrvat.

Na predudu sarajevskog opštinskog suda uložena je žalba.

I Tužilaštvo Srednjobosanskog kantona je odustalo od krivičnog gonjenja Kordića, navodeći kako istraga nije ponudila dovoljno dokaza.

Anto Mađar iz Busovače koji je Kordića prijavio policiji kaže da je njemu dao 5.700 eura koje je zaradio kao sezonski radnik u Austriji, radeći kao vozač u šumi. On kaže da se dosta građana iz Busovače policiji nije ni javilo, jer još žive u uvjerenju da će dobiti novac natrag. Mađar kaže da viđa Kordića koji mu je susjed, da ga pita za svoj novac i da dobije odgovor:

„Bit će, bit će.“

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG