Dostupni linkovi

logo-print
Na Svjetski dan voda, 22. mart, javnost se poziva na održivo upravljanje vodnim resursima. BiH obiluje ovim ''plavim blagom'', no upravljanje resursima je slabija strana, što potvrđuje i podatak da je samo prošle godine uvezla vode vrijednosti 35 miliona maraka, iako obiluje izvorima.

Kakav je odnos političara prema ovom najtraženijem blagu u svijetu najbolje govori podatak da na svim sjednicama političari piju flaširanu vodu iz susjedstva.

BiH uvozi pet puta više vode nego što izvozi iako ima najbogatije prirodne resurse u regionu. To je posljedica nepostojanja izvozne strategije ni za jedan domaći proizvod.

S druge strane ima znatno povoljnije uslove za uvoznike nego za proizvođače. Na uvoz vode iz susjedstva i zemalja EU, BiH je niz godina gubila godišnje više od 50 miliona eura.

Samo za prva dva mjeseca ove godine uvezla je vodu u vrijednosti od gotovo 350.000 eura, kaže glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević.

„Kad je u pitanju godišnji uvoz vode u BiH, kad se radi o negaziranim, prirodnim mineralnim vodama, u toku 2011. godine uvezeno je 16.102 tone ukupne vrijednosti 6,5 miliona maraka, a kada su u pitanju ostale prirodne mineralne vode, dakle gazirane vode, ukupne vrijednosti 8,5 miliona maraka“, navodi Ratko Kovačević.

Proizvođači kažu da je domaća voda kvalitetnija od neke uvezene i da odgovara evropskim standardima.

„Vršena je analiza procjene kvaliteta bunarske vode u Sarajevskoj pivari u posljednjih šest godina i na osnovu te analize smo mogli vidjeti da bunarska voda Sarajevske pivare spada u kategoriju prvih vrsta vode, odnosno prve klase, a to su vode koje se u svom prirodnom stanju poslije dezinfekcije mogu koristiti za piće“, kaže Anisa Seferović, magistrica hemije iz oblasti kvalitete vode.

Apeli bez odgovora

Proizvođači godinama apeluju na bh. vlasti da se zaštiti domaća proizvodnja, da se onemogući uvoz vode koja ne zadovoljava sve standarde kvaliteta jer je bilo slučajeva da se proizvodi vrlo sumnjivog kvaliteta plasiraju na tržište BiH, te da se ukloni barijere izvozu vode iz BiH koje postoje u Srbiji, Hrvatskoj i drugim zemljama.

No, bez rezultata, kaže Igor Gavran, projekt menadžer sektora za makroekonomiju Vanjskotrgovinske komore BiH.

„Iako je prekomjeran uvoz vode jedan od najuočljivijih primjera potpuno apsurdnog Igor Gavran

Igor Gavran

odliva novca za nešto što nam apsolutno nije potrebno i ne postoji nijedan ni ekonomski ni kriterij kvaliteta koji bi mogao objasniti ovakvu dominaciju uvozne vode na našem tržištu. Obraćanja i proizvođača vode i proizvođača drugih domaćih proizvoda su bila brojna. Navodim primjer pivara koje su, u skladu sa svim najvišim standardima, dokumentovali svoj slučaj i prigovorili zbog prekomjernog uvoza tražeći zaštitne mjere da bi dobili negativan odgovor od Ministarstva vanjske trgovine. To je dobra je pouka i proizvođačima vode i svima ostalima - koliko god se žalili i koliko god njihovi zastupnici, poput Vanjskotrgovinske komore, insistirali na povoljnijem položaju, ipak rezultata nema“, naglašava Igor Gavran.

Profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Sulejman Redžić napominje da bi trebalo malo volje domaćih političara da BiH iskoristi ovaj svoj potencijal.

„Država bi morala da posegne za uspostavom takvih instrumentarija da se formiraju institucije najčešće od postojećih, koje su razuđene, da se napravi, prije svega, kao što to imaju sve ozbiljne zemlje, institut za prirodne resurse, zatim institucije koje bi se bavile razvojnim projektima u toj oblasti i pokušale približiti taj resurs BiH najužem tržištu, kao što je, recimo, tržište Srbije koje oskudijeva izuzetno puno na pitkoj vodi. Da ne govorimo o tržištu jedne Turske - tamo ima oko 70 i više miliona ljudi. Dnevna potreba čovjeka za pitkom vodom je minimalno litar, dva. E sada to pomnožite i ne treba prevelika matematika da se dođe do konkretne dobiti“, kaže Sulejman Redžić.

Voda je najslikovitiji primjer kako se bh. vlasti odnose prema domaćim proizvodima. Milioni se rasipaju dok firme svakodnevno propadaju jer ne mogu obezbijediti izlazak na tržište i konkurentnost proizvoda, a socijalna slika bh. društva svakim danom je sve lošija.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG