Dostupni linkovi

logo-print
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona već godinama privatnim firmama ne naplaćuje koncesionu naknadu za eksploataciju kamena i ruda. Najmanje 53 firme eksploatišu prirodna dobra u ovom kantonu, a naknadu plaća samo jedna. Milioni od koncesionih naknada ostaju privatnicima.

Prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), austrijska firma Alpine Bau je 2008. godine u jablaničkom kamenolomu kupila velike količine granita za 70 feninga po kubnom metru, zatim ga preradila i prodavala Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) po 60 puta većoj cijeni. Ova firma je u protekle tri godine Željeznicama isporučila 236.000 kubnih metara granitnog tucanika za oko 10 miliona KM. Neprerađen kamen ovu je firmu koštao je 165.000 KM.

Kamen je kupljen od nekadašnjeg državnog preduzeća Granit iz Jablanice posredstvom firme Alpine koju je Alpine Bau registrovala u Banjoj Luci. Upotrijebljen je kao podloga za obnovu pruge od Konjica do Čapljine, a posao su obavile dvije austrijske firme.

Podaci Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije, koja je rukovodila projektom, pokazuju da je obnova ove dionice koštala oko 100 miliona KM. Novac za obnovu, uključujući i nabavku kamena, Željeznice su obezbijedile iz evropskih razvojnih kredita, koje će godinama otplaćivati građani BiH.

Dio novca je u budžete trebao biti vraćen naplatom koncesionih naknada za iskopani granit. Međutim, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), u čijoj nadležnosti se nalaze jablanička nalazišta, ne naplaćuje ove javne prihode, propisane Zakonom o koncesijama HNK, koji je usvojen 2003. godine. Prema važećem cjenovniku, godišnja koncesiona naknada za granit u HNK iznosi 25 KM po kubnom metru. Tako su opštinske i kantonalne vlasti HNK za količinu granita koji je Alpine Bau isporučila Željeznicama mogle naplatiti gotovo šest miliona KM.

No, ovo nije jedina firma koja ne plaća koncesije. Glavni inspektor HNK Dragan Obradović kaže kako je inspekcija izrekla na desetine mjera zabrane eksploatacije.

„Na 87 lokaliteta za 50 gospodarskih društava, odnosno firmi, i osam fizičkih osoba koje smo zatekli u izvršenju nelegalne ekspolatacije izdali smo rješenja o zabrani eksploatacije“, navodi Obradović.

Samo osam ozbiljnih zahtjeva za koncesiju

No, mnoštvo propisa, nedovoljno preciznih, omogućuje firmama da i dalje eksploatišu rude. Gotovo osam godina nakon donošenja Zakona o koncesijama na području ovog kantona, 53 firme, uključujući i one iz Jablanice, iskopavaju kamen i rude. Međutim, Vlada HNK koncesiju naplaćuje jedino od firme PBP iz Konjica koja eksploatiše dolomit. Muhamed Novalić, vlasnik PBP-a, kaže da njegova firma teško opstaje na tržištu jer druge firme ne plaćaju koncesije i kamen mogu prodavati po nižim cijenama.
Ilustracija

Ilustracija


„U mene je kamenolom mali, a ovi svi što imaju sad trenutno u kantonu svako ima više od tri hektara. Tu puno veće koncesione naknade budu. Problem je što nisu ljudi uradili projekte, elaborate, dozvole – zato ne mogu da plate, neće. Koriste, ne plaćaju“, kaže Novalić.

Novalić je podnio zahtjev za koncesiju 2003. godine. Tokom naredne tri godine platio je oko 300.000 KM za rudarski projekt i prikupljanje više od 30 neophodnih saglasnosti i dozvola. Dozvolu je dobio tek 2009. godine.

Nebojša Bosnić, pomoćnik ministra za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu privrede, kaže da su im preduzeća do sada podnijela 65 zahtjeva za dodjelu koncesija, ali da su utvrdili da je samo osam zahtjeva ozbiljno i sa izglednim šansama za koncesiju.

„Postojao je jedan period kod jednog broja tih organizacija - te smjena vlade, te nije konstituisana - kad su mislili: ’I mi ćemo malo sa papirima namjerno odugovlačiti da vidimo šta će se događati kad dođu novi.’ I imam neke pokazatelje za ovo što govorim - da su oni čekali novu vlast, pa će vidjeti kako će, hoće li ta nova vlast ponovo pritisnuti ili neće. Mi kako smo došli poptisali smo za dvadesetak takvih, rekli da ne ispunjavaju uslove - i doviđenja. Sad je ostalo ovih osam, ali ne možemo ni mi biti kruti, nego ih moramo uvoditi u sistem“, naglašava Bosnić.

U Izvještaju nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa (CCI) o radu Skupštine HNK od početka 2007. do avgusta 2010. godine navodi se da nadležne institucije godinama ne čine gotovo ništa kako bi naplatile koncesione naknade, te da se pitanju koncesija pristupa neozbiljno.

U odgovoru Ministarstva privrede CIN-u iz decembra 2011. godine stoji da Vlada HNK radi na ubrzanom postupku izmjene Zakona o koncesijama i rješavanju problema Komisije za koncesije, koja je osnovana još 2006. godine, ali nikad nije počela s radom.

Početkom marta 2012. godine Vlada HNK je zabranila javnim institucijama da kupuju kamen od firmi koje nezakonito eksploatišu, dok je rudarskoj i tržišnoj inspekciji naloženo da pojačaju rad na suzbijanju ilegalne eksploatacije. Također, navedeno je da je potrebno što prije izmijeniti Zakon o koncesijama. To se još nije desilo.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG