Dostupni linkovi

logo-print

Od početka godine do danas u Centru za tražioce azila u Spužu boravilo je 885 lica tražilaca azila, uglavnom iz Sirije, kaže za RFE Željko Šofranac, direktor Uprave za izbjeglice i azilante i predsjednik Operativnog tima za sistem azila na nivou Crne Gore. Ali, kako objašnjava Šofranac, broj azilanata koji su smješteni u Centru "varira iz dana u dan“.

„Ono što je ipak mala disproporcija ili razlika jeste da apsolutno onaj broj lica koji je otišao u kancelariju za azil pri Miistarstvu unutrašnjih poslova (MUP) koji je podnio zahtjev za sistem azila ne mora da korespodira sa brojem koji je u Centru za azilante. Tako da je broj onih lica koja su tražila azil malo veći, uvijek je to nekih 20-30 posto, jer sva lica ne dođu u Centar za azilante, po njihovom ličnom nahođenju, jer je to njihova lična odluka. Tako da je ta brojka blizu 900 lica, što znači da ih je možda bilo preko 1.000 do 1.200 možda, od početka godine. Svakodnevno se mijenja taj broj njihovih dolazaka“, kaže Šofranac.

Veći priliv tražilaca azila Crna Gora je zabilježila 2013. godine, ali se i ove godine, objašnjava Šofranac, može govoriti o povećanom broju.

Na pitanje da li takav broj azilanata predstavlja problem za institucije Crne Gore, Šofranac odgovara da je ovo "veoma ozbiljno pitanje“. Objašnjava i zašto:

"To nosi sa sobom mnoge rizike, prije svega i zdravstvene, bezbjednosne, sa njima mogu da se infiltriraju i razni drugi elementi – tako da je to pod budnom pažnjom svih država i u regionu, a naravno i države Crne Gore, prije svega MUP-a i drugih nadležnih institucija koje se bave ovim pitanjem. Naravno, Ministarstvo rada koje koordinira u ovom drugom dijelu i vjerujem da još neke druge agencija takođe prate to stanje, ne da vjerujem nego znam sigurno, jer u tim brojkama lica koja ulaze ilegalno u Crnu Goru ima, vjerovatno, i različitih pobuda i opredjeljenja“, objasnio je Šofranac.

Podsjetimo, iako je prema najnovijim podacima UNHCR -a Crna Gora 2013. godine bila peta na listi zemlja u Evropi po broju tražilaca azila, u odnosu na broj stanovnika, što je svrstalo u red zemalja poput Švedske i Luksemburga - za azilante je Crna Gora „uglavnom tranzitna zemlja u kojoj borave par dana“, kaže Željko Šofranac.

"Opet nekim svijim kanalima, što moramo direktno reći,oni imaju svoje kanale i to su organizovane priče brzo idu prema Srbiji da bi došli do Mađarske kao prve šengen zone“, kaže Šofranac.

Predstavnica kancelarije UNHCR-a u Crnoj Gori Darka Minić je, komentarišući nedavno za naš program najnoviji Izvještaj UNHCR i uslove koje azilanti imaju u Crnoj Gori, ocijenila da je otvaranjem Centra u Spužu Crna Gora značajno "unaprijedila sistem“.

„Tražioci azila se u Crnoj Gori relativno kratako zadržavaju, mahom zato što im je cilj da stignu do zemalja zapadne Evrope, a i oni koji bi eventualno ostali prosto su suočeni sa tim da su prilike za neku integraciju kod nas u Crnoj Gori relativno slabe. Tako da se oni najčešće odlučuju da krenu dalje i vrlo se kratko zadržavaju u Crnoj Gori. Otvaranjem Centra prošle godine smo značajno unaprijedili, ako ništa drugo ono: smještaj, ishranu, brigu i socijalnu i zdravstvenu, a naravno, da ima i stepenica dalje ka kojoj treba ići“, kazala je Minić.

Opisijući uslove koje Crna Gora pruža azilantima u Centru za azilante u Spužu, Željko Šofranac kaže:

"To su uslovi koje bih ja poželio svakom građaninu Crne Gore. Ovo mogu kazati bezrezervno iz razloga toga što su to i ocjene eksperata zvaničnika Evropske unije“, tvrdi Šofranac.

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG