Dostupni linkovi

logo-print

Naše 'nasilje' za Olivera Frljića


Osvojeni prostor slobode protiv slobode: MESS

Osvojeni prostor slobode protiv slobode: MESS

Pritisci i prijetnje upućene teatarskom festivalu MESS u Sarajevu i njegovim organizatorima pokazali su kako je u sferu ove umjetnosti ušao prijeteći politički i društveni radikalizam, protiv kojeg su ustali građani. Oni su se insistiranjem da odgledaju predstavu Olivera Frljića "Naše nasilje i vaše nasilje", suprotstavili takvim tendencijama, te pokazali kako su hrabriji od onih koji bi trebalo da štite i integritet pozorišta, ali i živote.

Uzvikujući "Hoćemo predstavu!" građani Sarajeva ispred Narodnog pozorišta sinoć su insistirali i na kraju, kako su ih organizatori upozorili, na vlastitu odgovornost ušli pogledati za javnost naprasno zatvorenu predstavu "Naše nasilje i vaše nasilje" Olivera Frljića.

Publika je ipak ušla pogledati predstavu

Publika je ipak ušla pogledati predstavu

Predstava, koja je svuda gdje je igrana izazvala kontroverzne reakcije, je priča, o Evropi, zatečenoj izbjegličkom krizom koja zatvara granice ljudima koji bježe od posljedica njenih političkih odluka. Ispričana na specifičan način snažno je porukom udarila uglavnom na desničarske snage, religijske figure i institucije koje su i u BiH krenule s prijetnjama i prijavama.

Tako je Hrvatsko kulturno društvo "Napredak" ocijenilo kako predstava vrijeđa i hrišćane i muslimane, te BiH, tvrdeći da se radi o blasfemiji u njenom nadrastičnijem obliku. Pridružili su im se i bošnjački istomišljenici poput magazina SAFF koji promovira vjerske stavove, mada nije odmakla ni politička osuda. Pri tome je i kardinal vrhbosanski Vinko Puljić pisao Tužilaštvu Kantona Sarajevo. Tražeći zaštitu "poštivanja vjerskog dostojanstva i poštivanja vjerskih osjećaja", Puljić je napisao da se to posebno odnosi na organizatore MESS-a Sarajevo na čijem se programu nalazi djelo Olivera Frljića 'Naše nasilje – Vaše nasilje' čije djelo "blasfemno vrijeđa osjećaje kršćana".

"Ovakvo djelo duboko vrijeđa kršćane. Pogotovo je nerazumljivo stavljanje na program to djelo koje je vrlo negativno ocijenjeno u Beču, koji daleko lakše podnosi ovakav pristup. Očekujemo zakonsku zaštitu vjerskih prava i sloboda u ovoj multikonfesionalnoj sredini“, navodi se u pismu kardinala Puljića koji, kako navodi Katolička tiskovna agencija, nije, niti namjerava podnositi bilo kakvu formalnu krivičnu prijavu, kako su ranije prenijeli neki mediji.

Pismo je sem Tužilaštvu, upućeno i gradonačelniku grada Sarajeva, predsjedniku Vlade Kantona – Sarajevo i Apostolskoj Nuncijaturi u BiH.

Represija na slobodan um, tako je prijetnje i zabranu vidjela glumica Jasna Diklić:

"Mislim da je to jedna skoro pa fašisoidna ideja kojoj se vrši represija na umjetnički čin", prokomentarisala je Diklić.

S druge strane, direktor MESS-a Nihad Kreševljaković na kritike zbog čega je dopustio da se predstava zatvori za javnost, te tako popustio združenim političko – vjerskim pritiscima, kaže da su prijetnje bile ozbiljne. Sva odgovornost bi, tvrdi, pala na njega. No, za ugrožavanje slobode ne krivi odveć one koji prijete, već medije.

Nihad Kreševljaković krivi i medije

Nihad Kreševljaković krivi i medije

"Što se tiče odgovornosti, kada nam mediji - koji su kao ozbiljni mediji – postanu na nivou tih Fejsbuk statusa, to je problem. Znači, istražujte stvari! Jer time ste i vi doprinijeli da je prošla jedna potpuna laž. Ovdje se predstava optuživala za blasfemiju, što je van pameti, jer niko od ovih što su optuživali – meni je logično da će taj neki krug ljudi na osnovu napisa tako pričati – ali vi ste pratili konstantno vijest koja je netačna", ustvrdio je Kreševljaković.

Istovremeno, komentar premijera Kantona Sarajevo Elmedina Konakovića objavljen na Facebooku je da se radi o cirkusu, te da je organizator sam sebi zabranio predstavu, pošto je " njenim sadržajem uspio uznemiriti vjernike, a njenom zabranom one koji ovakve predstave smatraju društveno angažovanom umjetnošću."

Osvojeni prostor slobode

Publika je, međutim, pobijedila i rekla ne onome što se već godinama pokušava nametnuti u sferi kulturnog života Sarajeva – od incidenata na Queer festivalu, preko zabrane Deda Mraza, pa do pritisaka na pozorište. Zbog toga je i dobila specijalnu nagradu festivala. Glumac i predsjednik žirija Ermin Bravo svjestan je pozicije u koju je dospjela kultura.

Ermin Bravo: Vizual festivala MESS kao da je najavio dolazak prijetećeg političkog i društvenog radikalizma

Ermin Bravo: Vizual festivala MESS kao da je najavio dolazak prijetećeg političkog i društvenog radikalizma

"Ove godine festival MESS propituje koji je raspon kazališta i teatralnosti, na koji način se pluralizmom odgovara na jednoumlje, uskogrudnost i licemjerje političke stvarnosti, te kako kazalište odgovara inkluzijom, empatijom i kritičkim mišljenjem na generiranje straha od strane političkih i vjerskih radikalizama. Stoga možemo reći da je kazališni festival MESS polje otpora i borbe za slobodu mišljenja, umjetničkog izražavanja i kritičkog promišljanja stvarnosti. Ove godine vizual festivala MESS kao da je najavio dolazak prijetećeg političkog i društvenog radikalizma, ali smo se suočili da on nije pred vratima, nego je ušlo i sada je naša odgovornost kako se suočiti s tim", konstatovao je Bravo.

Pitanje suočavanja je za novinara i publicistu Ozrena Kebu stvar kulturne i političke regresije koja ne misli stati.

"Najgore je u svemu tome što su se počeli pitati nekompetentni ljudi. Ova država i jeste zapravo žrtva nekompetentnosti na svim nivoima, pa i ovdje. To je bilo zaista blesavo – meni je Fejsbuk fantastičan pokazatelj svega što se dešava. Zajedno sa šačicom ljudi koja je bila pred pozorištem, ovdje stotina, ako ne i 1.000 ljudi bjesnilo zbog toga što se desilo, ali ne vidim snagu, organiziranu, koja se može suprotstaviti toj političkoj regresiji koja dolazi s vrha. To je veći problem od svega", ocijenio je Kebo.

Ko određuje granice slobode? Umjesto odgovora književnica Ferida Duraković poručuje:

"Prostor slobode se doista smanjuje čak se smanjuje i broj ljudi koji se bore za tu slobodu, ali on postoji, pa ćemo ga braniti. Mi ne možemo ništa predvidjeti. Meni se dopada akcija tih stotinjak ljudi sinoć. Oni su htjeli tu predstavu da vide. Tih stotinjak ljudi je osvojilo svoj prostor slobode i ja im čestitam, ali sad bih da vidim šta će biti s onima koji su se upetljali u tuđi posao, a ne u svoj."

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG