Dostupni linkovi

logo-print

Mesić: Aktualno stanje šteti i Srbiji i Kosovu


Stipe Mesić

Stipe Mesić

Pred obljetnicu proglašenja kosovske nezavisnosti bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić za RSE komentira aktualne probleme u odnosima Kosova i Srbije, nužnost suradnje država regije i stanje u Bosni i Hercegovini.

RSE: Vi niste tajili svoju potporu ideji nezavisnog Kosova. Koji je osnovni motiv takve Vaše pozicije?

Mesić: Kada je Jugoslavija izgubila integrativne faktore – a to su bili Tito sa svojom karizmom, Savez komunista kao jedina politička organizacija i JNA koja je slušala Tita i partiju – trebalo je doći do novog političkog dogovora. A to znači tražiti nekakav novi model: ja sam predlagao konfederaciju na određeno vrijeme, tri do pet godina, a poslije bi vidjeli – ako to funkcionira, može ostati, a ako ne funkcionira – svatko ide svojim putem, i to bez rata. U takvoj situaciji i Kosovo se moglo osamostaliti, kao i svi drugi elementi bivše Jugoslavije. Na žalost, Milošević nije na to pristao jer je on želio stvoriti 'veliku Srbiju'. Započeo je ratove – kratki rat u Sloveniji, rat u Hrvatskoj, rat u Bosni i Hercegovini koji je bio brutalan, i na kraju rat i u samoj Srbiji. I budući da Kosovo nije moglo dobiti pravo da se izjasni, a bilo je brutalno vojno napadnuto, izvojevalo je svoju samostalnost. Međutim, Srbija ne mora priznati Kosovo, kao što nekadašnja Zapadna Njemačka nikada nije priznala Istočnu Njemačku, ali mora dopustiti da svi drugi surađuju s Kosovom.“

RSE: Upravo Vi ste pred par godina izišli sa tim prijedlogom rješenja odnosa Srbije i Kosova po modelu dvije Njemačke u vrijeme hladnog rata. Kako to da međunarodna zajednica tek u posljednje vrijeme prepoznaje taj Vaš prijedlog kao rješenje koje 'drži vodu'?

Mesić: Ja ne znam zašto se tako dugo čekalo, kada je bilo sasvim jasno da nekakva nova zajednica između Kosova i Srbije više nije moguća. Međunarodna zajednica je trebala poduzeti sve da Kosovo što prije ostvari svoj suverenitet, a Srbija ne mora priznati Kosovo, i stvar može funkcionirati. Ali mi u ovoj regiji moramo surađivati, bez obzira je li Srbija priznala Kosovo ili ne. Mi moramo surađivati, a ljudi s Kosova moraju imati mogućnost slobodnog kretanja ljudi, roba i kapitala. Kosovo može funkcionirati samo onda ako u raspolaganju svojim resursima bude izjednačeno sa drugim suverenim državama. A Kosovo ima resurse, međutim ako ga se drži zatvorenim, ako ljudi ne mogu putovati sa Kosova, ako kapital i tehnologija ne mogu dolaziti, onda je Kosovo osuđeno na životarenje. Međunarodna zajednica mora toga biti svjesna.

RSE: Jeste li očekivali da će vlasti u Beogradu - neovisno o tome koja je garnitura na vlasti - toliko dugo i toliko intenzivno uspijevati uspješno eksploatirati temu Kosova za unutrašnjepolitičke potrebe?

Stipe Mesić u razgovoru s našim novinarom

Stipe Mesić u razgovoru s našim novinarom

Mesić: Srbija je dobrim dijelom sama sebi talac te jedne pogrešne politike, ali ja sam mislio da će jedna politika koja pobijedi na izborima imati snage i ići na rješenje – ne u smislu priznavanja Kosova, nego u smislu funkcioniranja same Srbije i funkcioniranja Kosova. Dakle, da se na jedan način omogući razvoj Kosova, a da se Srbija oslobodi Kosova kao Damoklovog mača koji im visi nad vratom. Jer, Srbija ne može taj problem riješiti na način da kaže: 'ne priznajemo Kosovo!' Dobro, ne priznajete Kosovo, ali to ne znači da na Kosovu mogu biti paralelne strukture vlasti Srbije, to ne znači da sjeverni dio Kosova može biti pod ingerencijom srpskih institucija… To je samo jedna opasnost da sutra i na jugu Srbije u općinama Bujanovac, Preševo i Međeđa, gdje je većinsko albansko stanovništvo, ne dođe do zahtjeva za pripajanjem Kosovu. Jer ako se na jednoj strani želi podijeliti Kosovo, onda će se na drugoj strani tražiti i podjela prostora na jugu Srbije, a to znači novi rat. Prema tome, na srpskim vlastima je da to pitanje riješe, ali radikalnim mjerama! Ne može se dopustiti ovo praktički poluratno stanje na granici sa Kosovom. To šteti i Srbiji i Kosovu.

RSE: Kosovo – osim još uvijek neriješenog otvorenog pitanja sa Srbijom – više-manje funkcionira kao i svaka druga normalna europska država. Sa Bosnom i Hercegovinom -gdje se problem počelo rješavati mnogo, mnogo ranije - to još uvijek nije slučaj. Kako to objasniti?

Mesić: Još su stari Latini rekli – što od početka ne valja, ne može ni s vremenom postati dobro. Tako je i sa Daytonskim sporazumom – on je pogrešno postavljen. Stvorena je jedna državna zajednica koja se čak ni ne zove Republika Bosna i Hercegovina, u kojoj su dva entiteta. Jedan – Republika Srpska – nastao je na etničkom čišćenju, a na drugoj strani imate Federaciju u kojoj se guraju Bošnjaci i Hrvati. Iz rata su svi izišli oštećeni, i u svim prostorima u BiH bilo je etničkog čišćenja. Najveće je bilo u Republici Srpskoj, gdje je do rata bio 48 posto Hrvata i Bošnjaka, a sada ih ima 8 posto! Netko tko je kreirao Daytonski sporazum, valjda je mislio da će te međusobne barijere s vremenom olabaviti, i da će Bosna i Hercegovina profunkcionirati. Ali ona nije mogla profunkcionirati kao država, jer ona nema centralne mehanizme. Entiteti se vladaju kao države, a centralnih mehanizama – nema. I sada je izlaz ili da se entiteti dogovore, što je vrlo teško ili nemoguće, ili da se organizira novi Dayton i da se uspostavi nova struktura Bosne i Hercegovine, gdje može biti više kantona, ali da u svakom slučaju oni budu višenacionalni. Time bi onda bilo izvjesno da pitanje Bosne i Hercegovine ide prema pozitivnom rješenju. Ovako je to praktično nerješivo.

RSE: Planirate li uskoro do Kosova?

Mesić: Već sam više puta bio na Kosovu. Bio sam tamo i na proslavi stote obljetnice formiranja albanske države, koja se obilježavala i u Albaniji, i na Kosovu i u Hrvatskoj, imao sam promociju knjige na kosovu, posjetio sam nekoliko gradova na Kosovu pa su me primjerice u Đakovici proglasili počasnim građaninom… Očekujem ponovni odlazak, imam i neke najave i mislim da ću još prije ljeta posjetiti Kosovo.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG