Dostupni linkovi

logo-print

Meron o Šešeljevom slučaju „s posebnim izazovima“


 Theodor Meron

Theodor Meron

Predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Theodor Meron izjavio je pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) kako se preostala suđenja optuženima koji su uhićeni tijekom bijega – Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću i Goranu Hadžiću – odvijaju prema planu i prijašnjim prognozama što se tiče zadanih vremenskih okvira, dok je u vezi neizvjesnog nastavka suđenja vođi srbijanskih radikala Vojislavu Šešelju naveo – da se radi o slučaju s posebnim izazovima.

Meron je prilikom redovitog godišnjeg izvještaja pred Vijećem sigurnosti UN-a ostao suzdržan u vezi nastavka i dovršetka suđenja Šešelju, koje je prekinuto 2013.godine, neposredno pred zakazano izricanje prvostupanjske presude, budući da je optuženi uspješno iskoristio obračun među haškim sucima.

Podsjetimo, izricanje presude je otkazano jer je uvažen zahtjev optuženog Šešelja za izuzećem suca Frederika Harhoffa, zbog njegovog istupa u pismu u kojem je optužio predsjednika suda Merona – za utjecaj na druge suce Haškog suda pri donošenju oslobađajućih presuda optuženim časnicima po zapovjednoj odgovornosti. (Gotovina i drugi, Momčilo Perišić, Stanišić i Simatović).

Istup suca zviždača su pozdravila udruženja žrtava koja su bila ogorčena spornim oslobađajućim presudama, pozivajući pri tom Merona na ostavku te prostestirajući kod UN-a.

Iz cijelog skandala Harhoff je izašao kao gubitnik budući da je diskvalificiran iz suđenja Šešelju zbog navodne pristranosti da sudi optuženicima po zapovjednoj odgovornosti, dok je Meron ponovno reizabran za predsjednika UN-ovog suda u nizozemskom gradu Den Haagu.

Šešelj je zatražio poništavanje procesa ili u najmanju ruku novo suđenje, o čemu se još odlučuje u žalbenom procesu, nakon što je preostalo dvoje prvostupanjskih sudaca iz Vijeća odlučilo imenovati zamjenskog suca i ponovno pripremiti izricanje presude.

Meron: Postoje različita očekivanja od suda

Meron, čiji su sporni kontakti i veza s američkim dužnosnicima, na koje se osvrnuo Harhoff - spomenuti u diplomatskim depešama objavljenim od strane Wikileaksa - nije se direktno osvrnuo na skandal. No njegov komentar na cijelu stvar mogao se iščitati u riječima pred Vijećem UN-a o tome da „postoje različita očekivanja što se tiče rada UN-ovog suda, koja su možda u direktnom sukobu jedna s drugim“.

„Bez obzira na različita očekivanja, svi se mogu složiti da je na Sudu naš mandat primijeniti pravo na nepristran način, osiguravajući poštena suđenja i žalbene procese, optuženih po individualnoj kaznenoj odgovornosti“, naveo je prilikom obraćanja Meron, kojeg je Harhoff optužio da je kao predsjednik Haškog suda utjecao na oslobađanje više optuženika optuženih po zapovjednoj odgovornosti, zbog povezanosti s vojnim američko-izraelskim lobijem i namjerom da se spriječe buduća slična međunarodna procesuiranja časnika.

U pogledu vremenskih ograničenja i završnice rada Haškog suda, Meron je uvjeravao Vijeće sigurnosti – da se radi sve u svrhu što prijeg dovršetka 9 preostalih procesa. No pri tom je obavijestio kako se od tri prvostupanjska suđenja (Hadžiću, Mladiću, Karadžiću) – ni jedno neće okončati ove godine, kao niti tri žalbena procesa.

Brammertz o značaju presude Šainoviću i Đorđeviću

Glavni Haški tužitelj Serge Brammertz, koji je bio ogorčen sa spornim oslobađajućim presudama, u svojem godišnjem izvješću je zato posebno naglasio osuđujuće drugostupanjske presude u slučaju Šainović i drugi te slučaju Đorđević.

Brammertz ih je ocijenio značajnim „i za sam Haški sud, kao i za međunarodnu pravdu“ budući da su u potpunoj suprotnosti s oslobađajućim presudama zbog kojih je sudac Harhoff prozvao Merona.

„U slučaju Šainović i drugi Žalbeno vijeće je utvrdilo da pojam – direktne usmjerenosti, nije zahtjev za utvrđivanje odgovornosti pomaganja i podržavanja, što je vratilo praksu Tribunala u primjeni zakona u liniju s međunarodnim običajnim pravom“, istaknuo je Brammertz, osvrćući se na presudu kojom je odbačen pojam „direktne usmjerenosti“ prema kojem je Žalbeno vijeće oslobodilo generala Vojske Jugoslavije Momčila Perišića te Raspravno vijeće šefove srbijanske tajne policije (DB) Jovicu Stanišića i Franka Simatovića.

Inače, Brammertz se u obraćanju osvrnuo i na loš progres u procesuiranju ratnih zločina u domaćem pravosuđu Bosne i Hercegovine, kao i na neprocesuiranje ratnih zločina seksualnog nasilja koji su počinjeni „u šokirajuće velikim razmjerima tijekom sukoba u bivšoj Jugoslaviji“.
  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG