Dostupni linkovi

logo-print

Merlinka u Sarajevu: Upoznavanje sa LGBT kulturom


Bosnia and Herzegovina - Jasmina Causevic, Sarajevo Open Centre, undated

Bosnia and Herzegovina - Jasmina Causevic, Sarajevo Open Centre, undated

Ovog vikenda, u Sarajevu će biti održan Međunarodni festival queer filmova pod nazivom Merlinka. Biće prikazano trideset dokumentarnih i tri igrana filma posvećena pravima i kulturi LGBT osoba, te diskusija o temi transeksualnost u tranziciji. Festival organizuje Sarajevski otvoreni centar, a gošća RSE je predstavnica centra, Jasmina Čaušević.

RSE: Šta se zapravo krije iza intrigantnog naziva Merlinka?

Čaušević: Po drugi put u Sarajevu, od 31. 01. do 02. 02., festival queer filma, praznik za sve ljubitelje filma koji vole drugačije teme i nešto što nemaju priliku da vide u svakodnevnom bioskopskom repertoaru.

RSE: Zašto Merlinka?

Čaušević: Festival je dobio ime prije pet godina u Beogradu po ubijenoj trans osobi Vjeranu Mladinoviću Merlinki. Devedesetih godina je on bio poznat u javnosti, pojavljivao se i tada je bio okarakterisan kao transvestit. U pitanju je osoba koja je bila harizmatična i zanimljiva. Preko dana je radila u opservatoriji. Po njoj je snimljen i film. Želimir Žilnik je nju uzeo za tri svoja filma kao glumicu, tako da je ovaj festival zapravo jedan omaž, na kraju jednom tragičnom životu jer je ona ubijena u 45. godini života i vrlo je tragično završila. Tijelo je nađeno tek poslije mjesec dana, tako da je festival sjećanje na nju, na njen hrabar život, pun optimizma i uopšte hrabrosti da se živi kako se želi.

RSE: Šta će se to sve moći vidjeti na ovom festivalu?

Čaušević: Festival će trajati tri dana i prikazaće se trideset filmova, kratkometražnih i dugometražnih. U pitanju je međunarodni festival, dakle filmovi dolaze iz čitavog svijeta. U petak, u 18:00, festival otvara izraelski film „Puževi na kiši“, to je dugometražni film. Narednog dana, u subotu u 15:00, je diskusija sa šest gostiju iz Hrvatske, Srbije i BiH, na temu transeksualnost u tranziciji, poslije toga ide tri sata kratkometražnih filmova. U 20:00 će se prikazati turski igrani film „Dijete moje“. U nedelju se završava festival sa tri sata kratkometražnog filma i u 20:00, festival zatvara španski film „Za 80 dana“.

RSE: Da li se ovdje radi isključivo o filmovima koji govore o problemima trans osoba ili ima i filmova koji nisu posvećeni ovim pitanjima, nego su im autori LBGT orjentacije? Ima li autora koji ne pripadaju ovom klubu, a prave filmove na ovu temu?

Čaušević: Osnivač festivala i selektor festivala bira filmove čiji su motivi vezani za LGBT populaciju ili uopšte queer osobe, sve one koji izlaze iz hetero normativnosti onoga što se očekuje. Same teme, likovi i priče su zapravo vezani za LGBT kulturu, a reditelja i rediteljki ima raznoraznih. Za samu priču kulturnog djelovanja i aktivizma kroz kulturno djelovanje nisu bitni sami autori i autorice, s tim što kod nekih filmova zapravo jesu. Na primjer ovaj turski film, koji će biti prikazan u subotu uveče, je dokumentarni i zapravo je priča o udruženju, koje su osnovali roditelji djece koja su pripadala LGBT populaciji u Turskoj i kako se oni bore. Na primjer reditelj tog filma je ujedno i aktivista i važna je njegova lična priča, ali to je jedan od usamljenih slučajeva.

RSE: Kažete da dolaze filmovi iz čitavog svijeta. Ima li stvaralaca i djela koji su nastali u ovoj regiji?

Čaušević: Biće jedan film. Prikazuje se u nedelju. Autori i autorice su iz BiH. U pitanju je udruženje Okvir.

RSE: Mene pomalo zanima i pitanje unutarnje motivacije autora. Da li oni, barem jednim dijelom, na taj način pozivaju pripadnike LGBT populacije da se priključe zajednici i da se javno, sa svjetla dana, bore za vlastiti identitet i neotuđiva prava?

Čaušević: Naravno, ima i toga. Različiti su motivi. Svako kroz kulturu djeluje sa svojim nekim motivima. Jedan od motiva jeste to da se ljudi ohrabre i da izađu u javnost sa tim svojim dijelom identiteta koji se vezuje za seksualnost. Taj identitet je problematičan jer je zakonski kako gdje riješen i ljudi imaju problema samo zato što su homoseksualne orijentacije ili su trans osobe.

Drugi motiv može biti i da se radi na smanjenju homofobije. Između ostalog, Sarajevskom otvorenom centru, kao organizatoru Merlinke, jeste cilj da filmove dođu da pogledaju ljudi koji se ne slažu sa time da homoseksualci i žene homoseksualne orijentacije treba da imaju neka velika prava, da mogu da usvajaju djecu ili da stupaju u brak. Tako da je veoma važno da i oni ljudi, koji zaista drugačije misle, dođu i pogledaju filmove jer mislim da to jeste način da oni makar malo počnu da razmišljaju o toj temi.

RSE: U programu ovog radija je nedavno objavljena jedna emisija o sličnim problemima. Autorice su okupile aktiviste iz regiona. Lako su uspostavile kontakte, dovele ljude iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore, ali iz Sarajeva nikoga nisu uspjele nagovoriti da javno govori o ovom pitanju.

Čaušević: To jeste jedna od bolnih tačaka u BiH. Svi se još uvijek sjećamo iskustva iz 2008. godine, kada je nasilno završio pokušaj otvaranja queer Sarajevo festivala. Mediji su to predstavljali kao paradu ponosa, a zapravo je bio u pitanju samo kulturni festival, bez ikakvog javnog istupa, šetnji, parada po gradu. To iskustvo iz septembra 2008. je zaista ostavilo trag. Poslije toga LGBT osobama nije bilo jednostavno, ni da se okupljaju negdje, ili da se organizuju, a posebno da se negdje u javnosti izlažu opasnostima. Mreža aktivista na prostoru EX YU je zaista aktivna i saradnja je aktivna, tako da u tom smislu jeste im bilo lako da nađu ljude iz regije. Nekako nam se čini da je svima u regiji bolje, nego nama ovdje u BiH.

RSE: Ta izložba je bila u zatvorenom krugu, u zatvorenom izložbenom prostoru, ali su posjetioci bili napadnuti od strane militantnih branitelja tradicije, da upotrebim eufemizam za te grupe nasilnika. Računate li sa mogućim neprijatnostima i u okviru ovog festivala?

Čaušević: Ovo je samo jedan u nizu naših javnih događaja. Sarajevski otvoreni centar postoji od 2007. godine. Od 2010. godine se prave događaji koji su u javnom prostoru. Neki su samo za LGBT zajednicu, mnogi su i za sveopštu javnost. Tako da uvijek postoji taj strah da se nešto može desiti, ali do sada se nikada ništa nije desilo. Prošle godine je Merlinka festival bio najavljivan svuda i svakog dana je bilo po pedesetak gostiju i nije se desio ni jedan jedini incident. Možemo da se nadamo da neće biti ni sada, s tim što mi preuzimamo sve potrebne mjere da zaštitimo ljude koji dođu.

RSE: Da se nadamo da će vas ostaviti na miru.

Čaušević: Da, nadamo se, a sa druge strane, ako stvari krenu po zlu, spremni smo da reagujemo i da zaštitimo sve ljude koji dođu na naše programe.
  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG