Dostupni linkovi

Merkel i Cipras o grčkom dugu i reformama


Grčki premijer Aleksis Cipras sastaje se u ponedeljak u Berlinu sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel u trenutku kada raste zabrinutost da je Atina takoreći ostala bez novca. Sve su učestalije nesuglasice između dve zemlje zbog nastojanja Grčke da izmeni uslove za dobijanje međunarodne pomoći.

Cipras dolazi u Berlin nakon sastanka lidera Evropske Unije u petak koji su obećali pomoć od dve milijarde dolara da bi se olakšala „humanitarna kriza“ u Grčkoj.

Predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker (Jean-Claude Juncker) je izjavio da bi ova pomoć bila namenjena za ekonomski rast i “socijalnu koheziju” u Grčkoj, pre svega da se smanji nezaposlenost među mladima i pomogne siromašnima.

“Humanitarna kriza – tako je nazivaju – i to je zaista humanitarna kriza”, kazaoje Junker.

Cipras je pozdravio najavu pomoći iz EU, naglašavajući nužnost hitne akcije da bi se ublažila humanitarna kriza. On je na samitu najavio da će u roku od sedam ili deset dana ponuditi pun paket reformi.

Međutim, nemačka kancelarka je izjavila na istom skupu da neće biti dodatnog novca Grčkoj ukoliko ne sprovede reforme.

Merkelova želi da joj grčki premijer lično predstavi planirane reforme koje je obećao evrozoni, izjavio je u ponedeljak njen portparol.

"Naravno, kancelaki će biti zanimljivo da lično od premijera čuje kakve su te ideje", rekao je na konferenciji za novinare Merkelin portparol Štefan Zajbert.

On je dodao da će Ciprasov predlog biti predat ministrima finansija zemalja evrozone, a ne pojedinačnim vladama, napominjući da na sastanku Merkelove i Ciprasa ne može biti doneseno drugačije rešenje od onog koje je usaglašeno u okviru evrogrupe.

Zajbert je potvrdio medijske izveštaje o tome da je Merkelova primila pismo od Ciprasa pre nekoliko dana, ali je odbio da komentariše njegov sadržaj.

Grčki premijer je upozorio nemačku kancelarku u pismu od 15. marta da Grčka neće moći da servisira dugove bez finansijske pomoći EU, obelodanilo je u ponedeljak portparol Vlade u Atini Gabriel Sakelaridis, potvrđujući pisanje britanskog „Fajnenšel tajmsa“ (the Financial Times).

Međutim, Sakelaridis ističe da ovo pismo ne treba tretirati kao „pretnju već realnost“, dodajući da je Cipras poslao slična pisma i francuskom predsedniku Fransoa Olandu i šefu Evropsku komisije Junkeru.

„U pismu se ne ističe ništa manje niti više od onoga što smo govorili od prošle sedmice...likvidnost je sve teže održiva i stoga se moraju preduzeti političke inicijative“, ističe Sakelaridis.

„Fajnenšel tajms“ je objavio u ponedeljak da je došao do kopije Ciprasovog pisma u kome „upozorava da će njegova vlada biti primorana da bira između otplate dugova, pre svega Međunarodnom monetarnom fondu, ili da nastavi da izdvaja sredstva za socijalne namene (plate i penzije). Ovim pismom vas pozivam da ne dozvolite da manje važno pitanje dotoka novca i izvesna ’institucionalna inercija’ ne preraste u veći problem za Grčku i Evropu“, napisao je Cipras.

Sakelaridis je kazao da je u ovom pismu predlažen sastanak Ciprasa, Merkelove, Olanda i Junkera sa predsednikom Evropske centralne banke Mariom Dragijem i predsednikom Evropskog saveta Donaldom Tuskom za prošlu sedmicu.

Cipras optužuje Merkelovu da je njeno insistiranje na oštrim merama štednje u Grčkoj dovelo do „humanitarne krize“- pre svega siromaštva i masovne nezaposlenosti.

Istovremeno, nemačka kancelarka ističe da ako Grčka želi nove zajmove – čiji najveći deo obezbeđuje Vlada u Berlinu – mora da prihvati „gorku“ medicinu u vidu rezanja potrošnje i sprovođenja reformi.

Kreditori Grčke saglasili su se u februaru da produže spasilački paket od 240 milijardi evra na još četiri meseca u zamenu za obećane dalje reforme.

Međutim, odnosi Grčke i Nemačke su se od tada pogoršali jer je Atina, između ostalog, zapretila da će pleniti nemačku imovinu kao kompenzaciju za nacističke zločine tokom Drugog svetskog rata. Prema nekim izvorima iz Atine, Nemačka je dužna da isplati Grčkoj oko 162 milijarde evra, što je oko polovine grčkog duga.

Početkom marta Cipras je takođe optužio Španiju i Portugaliju da su podrivale napore njegove vlade tokom februarskih pregovora o produženju pomoći.

Evrozona neće davati nikakvu gotovinu Grčkoj ukoliko ne usvoji i ne sprovede sve reforme sa kojima se saglasila u februaru, uzvratio je u ponedeljak španski ministar ekonomije Luis de Gvindos.

"Videćemo da li je lista reformi dovoljno sveobuhvatna. Međutim, neće biti nikakve tranše pre nego što se ne pokaže da su reforme odobrene i sprovedene", istakao je De Gvindos za "Fajnenšel tajms".

Analitičari navode da stav Španije izaziva dodatan pritisak na Grčku tri dana nakon što je Atina obećala da će ispuniti zahteve kreditora za širi predlog ekonomskih reformi kako bi bila oslobođena neophodna sredstva.

"Niko ne može da krši pravila. Izlazak iz evrozone Grčke ili bilo koje druge članice bila bi greška. Ali, prekršiti pravila bila bi slična, ako ne i veća greška", naglasio je De Gvindos, dodajući da grčka Vlada treba da se vrati politici prethodne administracije.

XS
SM
MD
LG