Dostupni linkovi

logo-print

Mencinger: Kriza je gotova, navikli smo se na razvoj bez rasta


Jože Mencinger

Jože Mencinger

O globalnoj ekonomskoj situaciji i predstojećim trendovima, usporavanjem ekonomija zemalja BRIK-a, uticajem migracija sa Bliskog Istoka i završetku globalne ekonomske krize, za RSE govori slovenački ekonomista, pravnik i političar, Jože Mencinger.

RSE: Profesore Mencinger, aktuelnu globalnu političku situaciju, prije svega, karakteriše pogoršanje odnosa Rusije i Zapada. Kako će se to odraziti na globalnu ekonomsku situaciju i trendove?

Mencinger: Globalna ekonomska situacija nije u najboljem položaju. Izgleda da će globalni rast BDP-a biti oko tri posto, a to predstavlja neku bolju stagnaciju u razvijenim zemljama. Pad rasta u zemljama za koje se mislilo da će brzo rasti, odnosno, zemlje BRIK-a i veoma nesigurnu situaciju u zemljama u razvoju. Prilike nisu najbolje. Ono što se sada događa u svijetu ide u prilog tome da možemo biti pesimistični, prije nego optimistični. Ako gledamo MMF i njegove prognoze, one se više kreću na dole nego na gore.

RSE: Tokom postjeljcinovske ere, ruska ekonomija je doživjela snažan rast, prije svega zahvaljujući bogatstvu sirovinama, odnosno, energentima koje je prodavala po astronomskim cijenama. Međutim, u prethodnom periodu, potražnja za sirovinama je pala što je proizvelo probleme zemljama tzv. BRIK-a koje su svoj rast bazirale upravo na njihovom izvozu. S obzirom na tu i činjenicu da ove zemlje nijesu značajno tehnološki i inovativno napredovale – kakva je njihova ekonomska perspektiva i kakav će to imati uticaj na globalnu ekonomiju? Evo, u međuvremenu je i Kina usporila.


Mencinger: Ako gledate zemlje BRIK-a, rekao bih da su dvije od tih zemalja već u krizi: Brazil i Rusija. Na Rusiju je veoma uticao pad cijena sirovina i, možda još više, blokada od strane EU. Ta blokada šteti i jednoj i drugoj strani, a mislim više Evropi nego Rusiji. Vjerujem da će se Rusija relativno brzo oporaviti ukoliko cijene sirovina počnu ponovo da rastu. I drugo, jedino se, od ovih zemalja BRIK-a, društveni proizvod relativno dobro kreće u Indiji, dok je, i sami ste rekli, u Kini usporavanje i čini se da će to usporavanje potrajati.

RSE: Kako će višemilionski priliv ljudi koji, bilo kao izbjeglice ili ekonomska migracija, stižu sa bliskog istoka i sjevera Afrike dugoročno uticati na ekonomsku, socijalnu i političku situaciju u EU?


Mencinger: Prvo, pretjeruje se sa ocjenama uticaja migracije na ekonomiju Evrope. Ako pogledate razvoj u posljednjih deset godina, evropsko stanovništvo je povećano za 15 miliona, a od toga je samo 3,7 miliona prirodni rast. Sve ostalo su bile prirodne migracije. Ako pogledate unutar EU, konkretno Njemačku – stanovništvo Njemačke bi opalo za 1,7 miliona za 10 godina da se oslanja smo na prirodni rast i to je, na neki način, nadoknađeno prilivom od 1,9 miliona. Ako gledate strukturu, najviše je dolazilo Kineza, Indijaca i relativno malo iz zemalja iz kojih sada dolaze: Sirija i Avganistan. Oni su počeli da dolaze tek prije nekoliko godina.

Ako pogledate Sloveniju koja se ograđuje – po mom mišljenju, to je najveća sramota koju smo doživjeli od stvaranja Slovenije

Pored toga, pretpostavimo da bismo dobili tri miliona novih useljenika koji ne bi imali nikakav posao i ako bi socijalna izdvajanja za njih bila jednaka kao i za domaće stanovništvo, troškovi svega toga bi iznosili svega 0,0016 posto EU. Znači, pretjeruje se sa procjenama ekonomskih troškova, a ti bi troškovi mogli, čak, i podstaći rast u EU. Ako pogledate Sloveniju koja se ograđuje – po mom mišljenju, to je najveća sramota koju smo doživjeli od stvaranja Slovenije. To ne služi ničemu. Ekonomski troškovi su i u Sloveniji relativno niski, samo se sa njima pretjeruje. Ako gledate čitavu Evropu – ako svi ljudi koji dolaze troše tamo, onda će se društveni proizvod čak i povećati, jer i u svjetskim prilikama, pogotovo u razvijenim zemljama, problem nije na strani ponude, već tražnje za proizvodima. Mislim da se u vezi sa tim migracijama pravi suviše mnogo problema.

RSE: Prošlo je više od dvije i po godine od kada ste rekli da će ekonomska kriza trajati sve dok se na nju naviknemo. Dakle, da li se sada, početkom 2016., može reći da je kriza gotova jer, čini se da su se na nju svi navikli i da niko više ne očekuje neku novu ekonomsku ekspanziju?


Mencinger: Mislim da smo se, na neki način, navikli. Čak je porastao optimizam stanovništva jer se optimizam sada zasniva na skromnijim brojkama. Mladi su sada zadovoljni ako postoje izgledi da dobiju posao, a stariji ako imaju zaposlenje ili penziju. Znači, ipak smo se navikli na neko društvo koje se bazira na razvoju bez nekog rasta. U tom pogledu, mislim da je kriza gotova jer nekih većih pogoršanja, očigledno, sada neće biti, mada je to sasvim nesigurno s obzirom na političke prilike u pojedinim zemljama ili pojedinim regionima Evrope.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG