Dostupni linkovi

logo-print

Festival animiranog filma u Banja Luci razbija tabue


Poster Međunarodnog festivala animiranog filma za 2011. godinu

Poster Međunarodnog festivala animiranog filma za 2011. godinu

U Banja Luci i još nekoliko bosansko-hercegovačkih gradova održan je Međunarodni festival animiranog filma. Učestvovali su autori iz 30-tak zemalja, a prikazano je više od 300 ostvarenja. O detaljima u vezi sa ovom manifestacijom razgovaramo sa Goranom Dujakovićem, direktorom Festivala.

RSE: Poslije višednevnih uzbuđenja, došao je i zasluženi predah. Koliko je filmova prikazano na Festivalu i iz kojih sve zemalja?

Dujaković: Ukupno je prikazano nešto malo manje od 300 animiranih filmova, od čega ih je 60 bilo u takmičarskoj konkurenciji. Od ove godine imali smo i dječji takmičarski program, u kojem je bilo prikazano 30 animiranih filmova. To je jedna od značajnih novina ovogodišnjeg Festivala.
Od ove godine imali smo i dječji takmičarski program, u kojem je bilo prikazano 30 animiranih filmova. To je jedna od značajnih novina ovogodišnjeg Festivala.

Na festivalski konkurs je pristiglo 315 filmova iz više od 30 zemalja svijeta. To su sve zemlje koje su značajne za svjetsku kinematografiju animiranog filma. Statistički, najviše filmova dobivamo iz Poljske, Francuske, Hrvatske, Velike Britanije i Rusije. To su zemlje koje su najznačajnije na polju animacije.

RSE: Bilo je i značajnih gostiju na ovom festivalu?

Dujaković: To je otprilike koncept festivala. Svake godine, u okviru kinematografija koje mi predstavljamo na Festivalu, jedna je glavna u okviru pratećih programa. Ove godine to je bila Velika Britanija. Imali smo kao goste i animatore iz te zemlje. Gostovao je Phil Mulloy, koji je jedan od najkontraverznijih animatora današnjice. Bilo je vrlo interesantno pogledati njegove filmove koji je bio jako dobro posjećen. Bila su i Vera Neubauer i Thomas Hicks. Prikazali smo i filmove svjetski poznatog studija AARDMAN. Ove godine smo jako dobro pokrili program britanske animacije. Ranijih godina radili smo poljsku i rusku animaciju, prošle godine Kanadu. Sljedeće godine će vjerojatno biti Francuska.

RSE: Osim takmičarskog, bilo je i nekoliko drugih programa. Ovo je jedan od rijetkih, ako ne i jedini festival, koji svoje programe ne čuva isključivo za publiku iz matičnog grada.

Dujaković: To je bio koncept festivala od samog početka jer je animirani film nekako specifična filmska vrsta, hermetičnija. Autorska animacija živi na filmskim festivalima odgovarajućeg tipa. Rijetko kada ih možemo vidjeti na televiziji. To su filmovi koji se bave vrlo ozbiljnim temama. I dan danas postoje predrasude da je animirani film nešto kao Tom i Džeri i da su to samo filmovi za djecu. To je bio cilj našeg festivala - da razbijemo tabu da je animirani film samo film za djecu. Ove godine zbog toga imamo izlete van Banja Luke, čak u šest gradova u BiH. Pokrivamo gotovo cijelu BiH i sve velike značajne centre. Pored te promocije autorske animacije, cilj nam je da motivišemo mlade ljude da se u budućnosti bave animacijom.

Rejting festivala značajno porastao

RSE: Kako bi se ovaj festival mogao ocijeniti u poređenju sa prethodnim?

Dujaković: Svakako da je bolji - i po broju filmova i po gostima. Imamo sve složeniji festival i nekako je sve teže raditi na ovim područjima. Iskreno se nadam da ćemo sljedeće godine imati bolju podršku države. Ove godine je bila dosta manja u odnosu na prethodne godine. Na sreću, rejting festivala je značajno u svijetu porastao, tako da je Hypo Alpe Adria Banka kao generalni sponzor poznala da je ovaj festival od značaja, i nacionalnog i evropskog.

RSE: Mada je festival animiranog filma jeftiniji od festivala igranom filma, ipak valja primiti toliki broj gostiju i ostvariti mnogo propratnih manifestacija. Kako ste u ovoj opštoj besparici uspjeli da organizujete Festival?

Dujaković: Imamo jedna poprilično uigran tim koji radi već četiri godine zajedno. Neke stvari poprilično lakše rješavamo. Postoje stvari koje se samo rješavaju novcem - pitanje prevoza, smještaja, ishrane. To se ne može rješavati bez novca. Neke programe smanjimo. Ove godine smo trebali imati još masovniji program, u odnosu na ovaj koji je bio, ali finansije su nas malo omele da u cjelini realizujemo ono što je bilo zamišljeno.

RSE: Ovogodišnje izdanje je bilo u znaku obilježavanja okrugle godišnjice Majskog festivala iz 1971. godine u Banja Luci. Kakav je istorijat ove umjetnosti na teritoriji BiH?

Dujaković: U pitanju je nešto što je malo poznato, čak i u Banja Luci. Naime, Banja Luka je 1971. godine imala Majski festival animiranog filma. To je bio prvi Festival animiranog filma na prostoru bivše Jugoslavije. Svjetski festival animacije u Zagrebu je nastao godinu dana kasnije. To govori koliko je to bio hrabar iskorak za jednu sredinu koja nije imala nekih iskustava na polju animiranog filma. Raditi autorsku animaciju prije 40 godina je bio prilično smio potez. Taj Festival se konceptualno zadržao samo jednu godinu pod tim nazivom, ali već 1972. godine prerastao je u nešto što se zvalo Festival filmskog stvaralaštva. Animacija je bila 1972. godine u centru tog Festivala, ali već je počeo da se uključuje i dokumentarni i igrani film, tako da je koncept bio jako zbrkan. Taj festival se poslije pet godina ugasio. Mislim da je ova godina bila dobra prilika jer je zaokružen jubilej od 40 godina da se malo podsjetimo na taj Festival. Imali smo okrugli sto u kojem je učestvovao Boris Kandić, jedan od osnivača tog Festivala. Malo smo se podsjećali kako je to izgledalo tada.

Želimo da razbijemo predrasudu da je animirani film jedna neozbiljna umjetnost ili neumjetnost. Čak je neki ne smatraju za umjetnost, nego je smatraju vrstom zabave.
RSE: Animacija je praktično zamrla poslije toga na ovom prostoru. Na šta se ovaj Festival stvaralački oslanja? Koji je to nukleus banjalučkih stvaralaca koji su se okupili oko festivalskih ideje?

Dujaković: Osnovni cilj je da se promoviše autorska animacija. Želimo da razbijemo predrasudu da je animirani film jedna neozbiljna umjetnost ili neumjetnost. Čak je neki ne smatraju za umjetnost, nego je smatraju vrstom zabave. To je proces koji traje sedam godine, četiri godine festivala i tri godine različitih revija. Proces i dalje traje. Rezultat će doći onog momenta kada sjede glave počnu da dolaze na Festival. Onda će to biti publika koja je u vremenskom rasponu uspostavljena. U ovom momentu, to je još uvijek mlada publika, što je dobro. Želimo da postoji tradicija i da bude ljudi koji će to voliti kroz jedna dug vremenski period.

RSE: Postoji interesovanje mladih, ali je sada pitanje postoji li uslovi da se taj interes održi i usmjerava?

Dujaković: Treba da postoji jedan paralelan proces, pored festivala treba da postoji produkcija. Ove godine iz BiH je bilo čak sedam filmova i to je rekord. Uvijek kažem da nikada nije bilo bolje vrijeme za animirani film nego što je sada. Proizvodnja animiranog filam je poprilično liberalizovana. Sada više nisu potrebne velike kamere, nije više tako komplikovano napraviti animirani film kao nekada. Tehnologija je uvjetovala da je animacija postala sve prisutnija. Dosta se koristi u reklamnom filmu. Ima i autorske animacije. To je dobro. Mislim da je animacija postala pozitivan trend. Dobro bi bilo da država, na nivou ministarstva, stimuliše autorski animirani film. To znači, da kada se raspisuje konkurs, da se izdvajaju sredstva koja će se isključivo dati za animirani film. Postoji u BiH još jedan festival u Neumu. Ova dva festivala će dati jedna dobar rezultat.
  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

XS
SM
MD
LG