Dostupni linkovi

logo-print

Međunarodni dan Roma: Ravnopravni građani drugog reda

  • RSE

Romsko naselje u Zemunu, 2015.

Romsko naselje u Zemunu, 2015.

Međunarodni je dan Roma koji se obilježava uz manifestacije koje imaju za cilj promoviranje poboljšanja životnih uslova ove populacije, te upozorava na potrebu obrazovanja što većeg broja Roma.

U trošnoj neuslovnoj baraci u centru Nikšića živi, bez ikakvih primanja, devetočlana porodica Beća. Bježeći od ratnih dešavanja Nusret i Šemsija su sa Kosova pobjegli u Crnu Goru, u Nikšić.

Prije nekoliko godina zbog neregulisanih papira ovoj porodici je ukinuta socijalna pomoć, pa roditelji i sedmoro djece, od kojih petoro školaraca, preživljava od kante i prosjačenja – priča Nusret (56) koji je imao ozbiljnih zdravstvenih problema.

Goran Svilanović

Goran Svilanović

U junu početak provedbe projekta "Integracija Roma 2020"

Generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Goran Svilanović čestitao je u petak (8. april) Međunarodni dan Roma istakavši da je ovo izvrsna prilika da se prisjetimo bogatog i velikog nasljeđa i raznolikosti najveće etničke manjine u regionu – Roma.

"Romi se svakodnevno susreću s mnogim izazovima, kao što su društvena isključenost, segregacija i marginalizacija, koje vode ka nedostatku obrazovanja, hroničnoj nezaposlenosti i ograničenom pristupu zdravstvenoj njezi, stanovanju i osnovnim uslugama, kao i veoma rasprostranjenom siromaštvu. Zbog toga sam veoma zadovoljan da se Vijeće putem trogodišnjeg projekta koji ima za cilj da omogući ekonomsku integraciju i društvenu uključenost Roma priključuje postojećim značajnim naporima koje vlade regiona ulažu kako bi se ove okolnosti prevazišle", rekao je Svilanović.

Kako je saopćeno iz RCC-a, projekt "Integracije Roma 2020", vrijedan 1,8 miliona eura, nastavak je Dekade za inkluziju Roma 2005-2015, a finansiraju ga Evropska unija i Fondacija za otvoreno društvo.

Sjedište projekta na čijem čelu je Rom bit će u Beogradu i brojat će ukupno četiri člana čiji će zadatak biti koordinacija napora na razmjeni iskustava i primjeni rješenja u regionu. Službeni početak projekta planiran je za početak juna 2016. godine.

"Teško se živi, teško. Živimo samo od kante do kante. Što pronađem to donesem i to pojedemo djeca i ja. Tako živimo. Prodajem željezo, prodajem bakar, neku sitnicu koju prodam na otpadu i tako. Prije smo imali socijalnu pomoć, ali, evo tri godine ne primamo ništa. Iako smo najugroženija porodica tvrdim da nemamo nikakvu pomoć. Vidite gdje živimo", objašnjava Nusret Beća.

Iako je svo sedmoro djece porodice Beća rođeno u Nikšiću, djeca nijesu upisana u knjige rođenih, pa nemaju prava na socijalnu pomoć.

Poslije škole djeca idu da pomognu ocu u skupljanju otpada ili da prose za hljeb ne bi li se prehranili, priča Šemsija koja nije spremila ručak jer nije imala od čega. Djeca će večerati ono što donesu.

Samo u Crvenom krstu u Nikšiću pomažu ovoj porodici, priča Nusret, dok u Centru za socijalni rad ne mogu da dobiju bilo ikakvu pomoć. Više pojedinosti donosi Lela Šćepanović u tekstu "Porodica Beća iz Nikšića: Borba za golu egzistenciju".

U Severnoj Mitrovici u multietničkom delu tzv. Mikronaselju danas u zgradi koja je izgrađena za smeštaj Roma, živi šest porodica sa više od 40 članova.

Kažu da su im uslovi bolji nego pre, kada su bili smešteni u izbegličkim kampovima, ali da je i dalje teško, jer je mali broj njih zaposlen, pa su prinuđeni da se zadužuju u trgovinama, i kasnije izmiruju dug kada prime socijalnu pomoć i dečji dodatak.

Međunarodni dan Roma dočekuju, slave i raduju se jer je to dan rezervisan za bogatu trpezu i veselje, ali kažu da im je Đurđevdan još značajniji, te će slaviti i u maju.

Elfrida Tutalj, majka sedmoro dece, kaže da je situacija i dalje teška i za Rome.

Nakon Prizrena, do pre nekoliko godina živeli su u izbegličkom kampu u Leposaviću. Međutim, kaže da je i danas teško, prvenstveno zbog nedostatka materijalnih sredstava.

"Boga mi – teško se živi, nema ni da se obučemo, ni hranimo, pa čekamo socijalnu pomoć i dečiji dodatak. Dok to dobijemo uđemo u veliki dug, pa kad dobijemo socijalno i dodatak, vratimo. Muž radi privatno", navodi Elfrida.

Opširnije u tekstu Maje Fićović "Romi u Severnoj Mitrovici: Život od socijalne pomoći i dečijeg dodatka".

Romi u naselju u Zemunu, 2015.

Romi u naselju u Zemunu, 2015.

U Srbiji, prema poslednjem popisu, živi 147.000 pripadnika romske nacionalne manjine.

Zaštitnik građana Saša Janković ocenio je da su, i pored ostvarenih rezultata i dosadašnjih nastojanja državnih organa i lokalne samouprave, Romi i dalje jedna od najranjivijih grupa građana koja se suočava sa velikim teškoćama u ostvarivanju i zaštiti svoji prava.

Većina kragujevačkih Roma i danas je na buvljacima, na kojima prodaju različitu robu, u nastojanju da obezbede egzistenciju svojim porodicama.

Najveći problemi Roma u Srbiji i dalje su siromaštvo, nizak obrazovni nivo i diskriminacija, a sa tim nedaćama pripadnici ove nacionalne manjine se suočavaju i na svoj dan, koji jedino obeležavaju međusobnim čestitanjem: "Sreća svim Romima na današnji dan".

Međunarodni dan Roma je za njih još jedan radni dan na kragujevačkoj buvljoj pijaci. Detalje ima Branko Vučković u priči "Svetski dan Roma: Buvljak kao sudbina".

Romske kuće u mjestu Svatovac, BiH, 2013.

Romske kuće u mjestu Svatovac, BiH, 2013.

Bosna i Hercegovina je opredijeljena da Romi budu ravnopravan dio društva za što je neophodna veća uključenost romskog nevladinog sektora i Odbora za Rome Vijeća ministara BiH - saopćeno je iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH povodom 8. aprila - Svjetskog dana Roma.

U saopćenju se navodi da su Romi danas najbrojnija nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini. Ističe se da od svih nacionalnih manjina u BiH nijedna ne nalazi u socijalnom položaju koji je po svojoj težini i problematičnosti imalo sličan položaju romske manjine.

"Ima nas negdje oko 160. Djeca idu u školu, deset njih. Trojica nas radi, u Standardu, u Konjicu. Većinom otpad, željezo", kaže za RSE Hašim Ahmetović, predsjednik Udruženja Roma općine Konjic.

Rasim Ahmetović sanja o boljem životu.

"Ma, svak' mašta o boljem životu, a izgleda – ovdje nema boljeg. Ovdje samo ti da nafaka, trpi se, bori se da ne umreš od gladi", ističe Rasim Ahmetović.

Među starijim stanovnicima Romima u naselju Kralupi je i Esma Ahmetović, koja godinama živi sa ispruženom rukom.

"Nekad i plačem – šta sam dočekala na svoje godine. Da mi je čovjek radio na posao, imala bi penziju", navodi Esma Ahmetović.

Ferida Teferuč ima četvero djece. Njezin muž je nazaposlen.

"Muž mi nigdje ne radi. Mi idemo na smeće, na kontejnere. Djeca mi prije išla u školu, sad nema mogućnost da ih pošaljem. Trebam novu robu, pribor, sve to, a to nemam. Nemam nikakvo primanje", kaže Ferida Teferuč.

"Težak mi je život, boga mi. Najviše od smeće i po kontejnerima", iskreno će Ferida Teferuč u priči Mirsade Ćosić "San o boljem životu".

Zastava Roma

Zastava Roma

Podsjetimo, Međunarodni dan Roma obilježava se 8. aprila u čast prvog Međunarodng kongresa Roma, održanog od 8. do 12. aprila 1971. godine u London, jednog od najvažnijih događaja u historiji Roma. Na Kongresu su usvojene odluke o romskoj zastavi i službenoj himni.

Romska zastava je u donjem dijelu zelene boje i simbolizuje zemlju, a u gornjem dijelu je plave boje koja simbolizuje nebo. Crveni točak, koji se nalazi na sredini zastave, predstavlja putovanja i migracije Roma.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG