Dostupni linkovi

logo-print

Međunarodna zajednica bježi od odgovornosti da nešto uradi u BiH


Vijeće za implementaciju mira, ilustrativna fotografija

Vijeće za implementaciju mira, ilustrativna fotografija

U Sarajevu je dva dana zasijedalo Vijeće za provođenje mira u Bosni i Hercegovini. Uprkos uzavreloj političkoj situaciji nakon što je Ustavni sud BIH donio odluku da 9. januar, Dan Republike Srpske, je neustavan, zaključci PIK-a su više nego mlaki. Osim smjernica šta bh. političari trebaju dalje raditi, ništa bitnije nije rečeno nakon sjednice. Kakvu poruku šalje takvim ponašanjem međunarodna zajednica u BIH, ali i domaći političari koji ne poštuju odluke Ustavnog suda?

Zaključci Vijeća za provođenje mira mogu, ali i ne moraju značiti ništa u daljim koracima bh političara. To da najave referenduma u Republici Srpskoj znače kršenje Dejtonskog sporazuma, ali i da su odluke Ustavnog suda BiH obavezujuće, znaju i oni koji ništa ne znaju o Ustavu, pa ovdašnji analitičari kažu da, zapravo, međunarodna zajednica u BiH bježi od odgovornosti da nešto uradi.

Adis Arapović

Adis Arapović

"Ovim je praktično dato zeleno svjetlo za političku praksu koja negira ustavni poredak, koja negira i Dejtonski mirovni sporazum, što može i ubrzati takvo ponašanje i kvalitativno ga i proširiti“, kaže Adis Arapović iz Centara civilnih inicijativa.

OHR već skoro osam godina nije uradio ništa kada je u pitanju kažnjavanje onih koji krše Dejtonski sporazum u BiH, pravdajući se kako bh političari sami trebaju da se dogovore bez nametanja sa strane. No, kako predstavnici vlasti u BiH već godinama tvrdoglavo brane stavove, vrlo često usmjerene ka nacionalnom homogeniziranju, ne čudi da se zakoni ne provode. 60 odluka Ustavnog suda BiH, koje su obavezujuće, nije provedeno, što za profesora ustavnog prava Nurku Pobrića znači samo jedno- nepriznavanje države.

„U suštini, nepriznavajući odluke institucija te države ne priznaje ni tu državu, a onda to znači da ta država ima problem. Kako naši političari misle da Bosna i Hercegovina postane članica Evropske unije u nekoj bliskoj budućnosti, za šta se svi deklarativno izjašnjavaju, a ne poštuju neke temeljne principe i standarde koji vladaju u Evropi“, pita se profesor Pobrić.

Kako navodi sociolog Ivan Šijaković, u svakoj normalnoj zemlji neprovođenje odluka najviše pravosudne instance u zemlji bio bi fenomen. No, za Bosnu i Hercegovinu to je postala normalna stvar, jer kako objasniti i činjenicu da se odluka Evropskog suda za ljudska prava ne provodi godinama.

„Umesto da idemo napred kroz 21. vek, mi se vraćamo srednjem veku, gde je sve bilo u jednom liku feudalca ili nekog vlastelina. Više smo na nivou Etiopije, Somalije, Eritreje, Konga, nego da se približavamo Mađarskoj, Češkoj, da ne govorimo Danskoj, Norveškoj ili Finskoj koja je najbolji primer napretka u 21. veku“, kaže Šijaković.

Književnica Ferida Duraković dodaje:

Ferida Duraković

Ferida Duraković

„Te političke mrtvouzice stalno nam koče život i došlo je do činjenice da i pjesnici, čak, umiju da tumače politiku“, ističe Duraković.

Mnogi će reći kako je posljednja odluka Ustavnog suda BiH došla u nezgodnom trenutku, s obzirom da je ponovo zaoštrila političke odnose i to mjesec dana nakon što je Evropska unija ocijenila pozitivnim usvajanje reformske agende koja znači i brže približavanje uniji. No, kako zemlja koja ne priznaje zakone, ne prihvata odluke i u kojoj političari hladno kažu da ih neće provoditi, može biti uopšte na tom putu? Zbog toga i jeste iznenađujuće ponašanje međunarodne zajednice i njihov indiferentan odnos prema sadašnjoj situaciji. Zbog toga se nameće pitanje- kako će njihove stavove protumačiti ovdašnji političari.

„Ovo što sada imamo, u stvari je, hladnoratovska komunikacija između PIK-a i određenih političkih aktera u Bosni i Hercegovini, sa kapacitetom da doprinese destabilizaciji političkih prilika i, s druge strane, vrlo komotnom tumačenju unutar-bosanskih političkih, sigurnosnih i drugih prilika pojedinaca i iz političkog establišmenta, ali i mnogo šire od toga“, zaključuje Adis Arapović.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG