Dostupni linkovi

logo-print

Međunarodna krizna grupa: Opasni tango islama i nacionalizma u BiH


Ilustracija

Ilustracija

„Opasni bosanski tango: islam i nacionalizam“, pod tim nazivom Međunarodna krizna grupa (ICG) objavljuje izvještaj u kojem istražuje povezanost bošnjačkog nacionalizma (koji može biti islamski ili sekularni) i identiteta bosanske države.

Politički islam je novost u Bosni i Hercegovini (BiH), a njegov uspon se smatra prijetnjom sekularnim strankama i nemuslimanima. Desetak napada koji se pripisuju Bošnjacima u proteklom desetljeću doveli su do porasta straha od terorizma.

Međutim, mnoštvo netradicionalnih salafističkih i drugih islamističkih grupa koje su se pojavile na marginama društva još uvijek su zanemarivi slučajevi.

"Gotovo svaki čin nasilja inspiriran islamizmom je došao je iz sredine gdje su islamske institucije - džemat (zajednica), džamija, medrese i obitelj – zapravo vrlo slabe ili uopće ne postoje. Mnogi od onih skloni nasilju imaju problematičnu prošlost", kaže Marko Prelec, direktor balkanskog projekta ICG.
Marko Prelec

Marko Prelec


"Postoji puno bijesa i frustracija među Bošnjacima, a vodeće ličnosti islamskog establišmenta su to koristile za svoje političke ciljeve," upozorava Prelec.

Islamska zajednica (IZ) u BiH je izrasla iz vjerske organizacije u važnog političkog aktera koji je pomogao oblikovati bošnjački identitet. Njen utjecajni i karizmatični bivši vođa Mustafa ef. Cerić je oslikao BiH koja, iako multietnička, treba biti država bošnajčke nacije, jer, kako on tvrdi, Hrvati i Srbi već imaju svoje zemlje. Ta je vizija privlačna za mnoge Bošnjake, uključujući i neke koji su nisu vjersiko orijentirani, ali odbija većinu Hrvata i Srba. Ako to postane dominantan bošnjački stav, teško da bi to moglo biti prihvaćeno od drugih zajednica, što bi rezultiralo trajnim sukobima i nestabilnošću. Umjesto toga, IZ treba poticati državu u kojoj će se svi osjećati ravnopravnima, kao kod svoje kuće, te se usredotočiti na obnovu vlastitih institucija.

Bosanski salafisti su podijeljeni oko lojalnosti prema državi i Islamskoj zajednici. Većina njih je izuzetno domoljubna, a tek neki su se borili kao mudžahedini u ratu od 1990. Ima onih koji se povlače u izolirana naselja gdje prakticiraju vjeru i više su zainteresirani za islam, nego za sudbinu Bosne. Niti jedna skupina nije pokazala sklonost nasilju, većina napada su djelo emigranata ili osoba s kaznenom ili psihičkom dokumentacijom. Islamska vjerska zajednica i bosanski državni dužnosnici trebaju surađivati na uključivanje nenasilnih salafista u život, te kroz dijalog poticati njihovu društevnu integraciju.

"Islamska zajednica promiče domoljublje, no stabilnost ovisi o tome da li će to pomoći stvaranju Bosne kakvu žele i Hrvati i Srbi", kaže Sabine Freizer, direktorica evropskog programa ICG. "Nakon što je ušla u političku arenu, Islamska zajednica ima odgovornost da ponovno potakne međuvjerski dijalog i ponudi rješenja koja bi spriječila daljnjupodjelu zemlje."

Slučaj Mostara

Bošnjačka zajednica duboko je frustrirana zbog disfunkcionalne vlasti, manjkavih ustavnih rješenja, ali i ekonomske stagnacije Bosne i Hercegovine (BiH), kao i obnovljenih prijetnji Hrvata i Srba teritorijalnom integritetu države. Islamska zajednica je preuzela ulogu koju su trebale imati bošnjačke političke stranke.

U posljednjem izvještaju Međunarodne krizne grupe se naglašava da Islamska vjerska zjednica koristi bošnjački nacionalizam, i djelomično kao odgovor na provokacije od strane hrvatskih i srpskih nacionalista, što dodatno pojačava napetosti.

To je slučaj u Mostaru, gdje je IZ zagovara tvrdu liniju, tražeći da se Bošnjaci ujedine u političkoj borbi protiv glavnih hrvatskih stranaka, što blokira formiranje lokalne vlasti. Mostar nije održao izbore u 2012; sve je u velikom zastoju, a bez političkog kompromisa, najviše će patiti sami građani. Za prevladavanje krize, smatraju u ICG, važno je postići kompromis prihvatljiv svim stranama u Mostaru, suzdržati se od retorike podjele i pozvati gradske političke lidere da postignu dogovor bez odgode.

Izbor novog velikog muftije, Huseina Kavazovića, krajem 2012, nudi priliku za restrukturiranje i depolitiziranje IZ, smatraju u Međunarodnoj kriznoj grupi.

No, biti će teško napustiti politički islam koji je zagovarao Cerić, sve dok mnogi Bošnjaci smatraju da im se osporava integritet. Cerić u međuvremenu ostaje aktivan, podsjeća ICG. Pokrenuo je Svjetski bošnjački kongres 29. decembra 2012, u kojem važnu ulogu imaju Sandžaklije, brojnije od malih salafističkih grupa koje djeluju u Bosni, pa dodatna politizacija bošnjačkog pitanja može biti izvor nestabilnosti.

Da bi se izbjegla opasna eskalacija nacionalističkih sukoba, IZ ali i druge vjerske zajednice bi se trebale povući iz političke arene, suzdržavati se od promicanja stranaka ili kandidata, i obvezati se da će u međuvjerskom dijalogu tražiti zajednički jezik i oblikovati viziju bosanske države kao zajedničko vlasništvo svih triju glavnih zajednica, zaključuje se u izvještaju Međunarodne krizne grupe.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG