Dostupni linkovi

logo-print

Međuentitetska linija: Dnevni boravak u Federaciji, spavaća soba u RS


U naselju Dobrinja u Sarajevu prolazi međuentitetska linija, jedna ulica ima dva imena.

U naselju Dobrinja u Sarajevu prolazi međuentitetska linija, jedna ulica ima dva imena.

Međuentitetska crta u BiH prolazi kroz državne posjede u dužini od 630 kilometara, a cijeli problem trebala bi riješiti komisija koja bi definisala međuentitetske granice. No, kako je u Bosni i Hercegovini svako, pa i ovo, političko pitanje, još uvijek se čeka njeno formiranje.

Sarajevsko naselje Dobrinja jedan je od brojnih primjera međuentitetske linije razgraničenja u Bosni i Hercegovini. U ovom dijelu Sarajeva ona građanima prolazi kroz stanove, pa se dešava da je dnevni boravak u Federaciji BiH, a spavaća soba u Republici Srpskoj.

Kome platiti komunalije, gdje izvaditi ličnu kartu ili pasoš, pitanja su sa kojima se svakodnevno susreću mještani ovog naselja. S podsmjehom govore kako je međuentitetska linija uočljiva jedino u zimskom periodu kada komunalci iz Sarajeva čiste snijeg na federalnoj strani, a njihove kolege iz Istočnog Sarajeva u dijelu koji je u Republici Srpskoj:

„Mislim ako je sporazum napravljen da se znaju granice. Kome da ja vjerujem, nemojte me pitati, jer više je teško vjerovati ikome.“

Međuentitetska linija razgraničenja prolazi kroz 42 bosanskohercegovačke opštine. U selu Mešinovići, udaljenom dvadesetak kilometara od Sarajeva, mještani ne znaju kome od nadležnih institucija da se obrate, jer im je, primjerice, kuća u jednom, a štala u drugom bh. entitetu. Struju plaćaju Elektroprivredi Republike Srpske, a voda im dolazi iz Federacije BiH.

Mapa BiH sa entitetima, foto: sutra.ba

Mapa BiH sa entitetima, foto: sutra.ba

U sličnom problemu su i u Prači, gradiću udaljenom tridesetak kilometara od glavnog grada zemlje. Entitetska linija, također, prolazi kroz imanja, ali niko od mještana ne zna kuda tačno:

„Neko je rekao da je odavdje, evo gore brdu, koliko je to tačno, i odavdje ide iznad ove zgrade na oni stub. Tako su rekli, ja ne znam bez karte neke i jednoga geometra.“

Aneksom 2 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je dužna da utvrdi međuentitetske linije razgraničenja. No, kako je u ovoj državi svako, pa i ovo pitanje političke naravi, ni 17 godina od njegovog potpisivanja to se nije dogodilo. U prilog ovoj konstataciji ide i izjava Amira Zukića, jednog od čelnih ljudi Stranke demokratske akcije:

„Imam osjećaj da bi mnogi željeli te međuentitetske linije vrlo brzo naprave nekom međudržavnom linijom, što je nemoguće.“

„Dosad je utvrđeno tri posto te međeuentitetske linije, poslije toga su predstavnici Vlade Federacije iz nama neobjašnjivih razloga prestali da rade na tome“, kaže ministar pravde Republike Srpske Džerard Selman.

57 miliona kvadratnih metara “ničije zemlje”

I dok se entiteti već godinama međusobno optužuju, međunarodna zajednica pozvala je bh. vlasti da što skorije imenuje članove komisije, sastavljene od stručnjaka iz oba bh. entiteta, koja bi definisala međuentitetske granice.

Roderik Mur, prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH, kaže da bez toga neće biti moguće ni okončanje supervizije u Brčko Distriktu:
"Cijelo pitanje o Brčko Distriktu ima svoj postanak u tome da je bio spor oko lokacije međuentitetskih linija razgraničenja“, podsjeća Roderik Mur.

„Osnivanje arbitražnog tribunala također proističe iz istog aneksa Mirovnog sporazuma i ustvari cijelo pitanje o Brčko Distriktu ima svoj postanak u tome da je bio spor oko lokacije međuentitetskih linija razgraničenja.“

Dok se čeka da komisija bude formirana, ono što interesuje svakog od građana koji žive na međuentitetskoj liniji razgraničenja je kako će se karte ponovo crtati da se ne bi dešavalo da je kuća u jednom, a imanje u drugom entitetu. Odgovor daje Željko Obradović, direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Federacije BiH:

„Da se ne presijecaju parcele, da se persijecaju kuće, da se ne presijecaju stanovi, nego da ta granica ’pliva’ između parcela, između posjeda privatnika,
"Treba da sjednu predstavnici dva entiteta da pokušaju odgovoriti na to pitanje, ali da prethodno konsultuju oficijelne karte koje se nalaze u State Departmentu“, mišljenja je pravni stručnjak Kasim Trnka.

tako da bude logična. Naravno, i da slijedi određene prirodne tokove - rijeke, putove itd.“

„Tamo je predviđeno da se Federacija i RS mogu dogovoriti o preciziranju te linije razgraničenja uz saglasnost zapovjednika - tada je bio SFOR, sada je EUFOR - koji su bili odgovorni za povlačenje takve linije. To znači da treba da sjednu predstavnici dva entiteta da pokušaju odgovoriti na to pitanje, ali da prethodno konsultuju oficijelne karte koje se nalaze u State Departmentu“, mišljenja je pravni stručnjak Kasim Trnka.

Oficijelne karte Bosne i Hercegovine koje se nalaze u State Departmentu nastale su u Dejtonu u kojem se krojilo ustavno uređenje BiH. A koliko se to prije 17 godina dovodilo do apsurda pokazuje i podatak kako je milimetar crte povučene na karti BiH predstavljao 50 metara širine, zbog čega su se i pojavili problemi građanima prilikom uknjižavanja imovine.

Tako je, prema podacima sa kojima barataju u oba bh. entiteta, ukupno 57 miliona kvadratnih metara “ničije zemlje”, odnosno vlasnici 14 hiljada privatnih parcela ne znaju kome zemljište pripada - Federaciji BiH ili Republici Srpskoj.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG