Dostupni linkovi

logo-print

Istraživanje o medijskim slobodama: Obama kontrolira izvore infomacija


Žena prodaje novine sa likom predsjednika SAD Baracka Obame

Žena prodaje novine sa likom predsjednika SAD Baracka Obame

“Novinarima u SAD prisluškuju se telefonski razgovori, čitaju njihove e-mail poruke, te proganjaju izvori informacija”, navodi se u posljednjem izvještaju Odbora za zaštitu novinara. Sve što administracija predsjednika Baracka Obame poduzima obeshrabruje istraživačko novinarstvo.

Autor izvještaja, bivši izvršni urednik "Washington Post-a" Leonard Downie Jr., kaže za Radio Slobodna Evropa da je on intervjuisao desetine novinara koji su mu rekli da i oni i njihovi izvori strahuju da ih Vlada prati, jer želi saznati ko novinarima otkriva podatke.

"Novinari - osobito oni čija je uža specijalnost nacionalna sigurnost, ali i oni koji pokrivaju ostale aspekte savezne vlade - kažu da se sve više i sve češće njihovi izvori informacija boje razgovarati s njima. Prije svega zato što strahuju da će biti istraživani, a što bi im onda moglo ugroziti radno mjesto. Zato vrlo nerado razgovaraju s novinarima."
Leonard Downie, Jr.

Leonard Downie, Jr.


Od dolaska na vlast, 2009. godine, Obamina administracija je procesuirala osam državnih službenika za davanje povjerljivih informacija novinarima. Poređenja radi, samo su tri takva slučaja zabilježena pod svim ostalim američkim predsjednicima.

U potrazi za “tačkama” preko kojih cure sigurnosne informacije, vlada je zaplijenila e- mailove i snimke telefonskih razgovora novinara iz različitih medijskih kuća, uključujući "New York Times" i Associated Press.

Bivši agent Saveznog biroa za istrage - FBI-a, Donald Sachtleben priznao je u septembru da je Associated Press-u otkrio povjerljive informacije o tome kako je propao plan za bombaški napad u Jemenu. Agenti koji su slučaj istraživali su rekli da je Sachtleben-a bilo moguće otkriti tek nakon što su tajno prisluškivali telefonske razgovore novinara.

Ministarstvo pravosuđa tvrdi da prati samo one za koje se sumnja da odaju povjerljive informacije, odnosno da su prijetnja nacionalnoj sigurnosti.

Zagovornici transparentnog djelovanja Vlade, baš kao i mnogi novinari smatraju iste te ljude dobronamjernim “zviždačima”.

Novinari koji su učestvovali u anketi Odbora za zaštitu izjavili su kako svoje izvore pokušavaju zaštiti izbjegavanjem telefonskih poziva i e-mail poruka, oslanjajući se na posrednike.

"Reporteri pokušavaju zaobići nadzor države aranžirajući susrete “oči-u-oči” s “izvorom, ili pak preko posrednika. Time se izvor informacija štiti ukoliko, što se često čini, osumnjičenog stave na detektor laži. Vladini službenici tako mogu iskreno odgovoriti na pitanje da li su lično razgovarali s novinarima."

David Sanger, specijalista "New York Times-a" za pitanja nacionalne sigurnosti otkrio je Downie-ju da jedan njegov višegodišnji izvor više neće razgovarati s njim.

U izvještaju takođe stoji da Obamina administracija podstiče vladine uposlenike da špijuniraju jedni druge, “kako bi bili sigurni da niko ne odaje povjerljive informacije medijima”.

Međutim, uposlenici predsjednika Obame, uključujući njegova portparola, bivšeg novinara Jay-a Carney-ja odbacuju sve ove navode tvrdeći da Obama živi za svoje obećanje da će imati najtransparentniju Vladu u istoriji SAD.

Kao dokaz, izdvojili su web stranice vlade i Bijele kuće na kojima su sveprisutni video vijesti, te široka upotreba socijalnih mreža.

No, kaže Downie, sve je dizajnirano tako da se Vlada pokaže u najboljem mogućem svjetlu.

"Ono čime novinarima otežavaju, jeste nemogućnost da se dodje do informacije koja bi Vladu mogla pozvati na odgovornost za akcije koje poduzima. A to je, prema Ustavu, vrlo važna funkcija američkih medija”.

Komitet za zaštitu novinara ove je godine ispitivao slobodu medija u SAD, Iranu, Burmi, Kini, Pakistanu i Egiptu.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG