U Crnoj Gori korupcionaške afere i sumnje u postojanje organizovanog kriminala sve češće istražuju i pokreću mediji, NVO sektor i opozicione stranke nego što to čine nadležni organi - tužilaštvo, policija i nadležne agencije.
Predsjednik opozicione Socijalističke narodne partije Srđan Milić u srijedu je crnogorskom tužilaštvu predao dokumentaciju koja navodno dokazuje da je bilo krupnih zloupotreba tokom lokalnih i izbora za predsjednika Opštine Žabljak.
Milić je kazao da osnovano sumnja da se radilo o poslovima koji su za posljedicu imali ne samo nelegalnu nezakonitu proceduru već i sticanje ogromne imovinske koristi na štetu budžeta.
Socijalistička narodna partija nije jedina koja je tužilaštvu dostavila sličnu dokumentaciju. To je u više navrata ranije vezano za niz drugih drugih slučajeva privatizacija radio i Pokret za promjene.
"Mislimo da bez dubokih rezova u tužilaštvu ne može biti rezova u Crnoj Gori što se tiče organizovanog kriminala i korupcije", naglašava poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović.
Na pitanje kako je moguće da uprkos brojnim sumnjivim okolnostima nadležni organi sami ne pokreću takve slučajeve poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović za RSE kaže:
"Imao sam nekoliko puta prilike na sjednicama Odbora za politički sistem kod rasprave oko izvještaja tužioca da pitam gospođu vrhovnu državnu tužiteljku da li tužioci čekaju da im neko drugi servira to ili da se sami bave tim poslom. Naravno, posao svakog tužioca je da prati i osluškuje ono što se govori u javnosti, pogotovo ako to dolazi od političara bilo da su oni iz opozicije ili od predstavnika medija, NVO. Naravno, to je i osnovni razlog zašto smo mi nezadovoljni radom državnog tužilaštva i lično državnog tužioca i to smo u više navrata istakli. Mislimo da bez dubokih rezova u tužilaštvu ne može biti rezova u Crnoj Gori što se tiče organizovanog kriminala i korupcije", naglašava Damjanović.
Zavisnost od krupnih igrača
U nevladinoj organizaciji MANS koja je pokrenula više spornih korupcionaških afera, od Zavale do Akvaparka, kažu da kod nadležnih ne prepoznaju suštinsku političku volju da krenu u obračun sa sistemskom korupcijom i organizovanim kriminalom.
"Nema sumnje da mediji, NVO sektor i ponekad opozicione partije imaju više hrabrosti politički da se bave nekim slučajevima koji ukazuju na moguću
Dejan Milovac
korupciju ili kriminal u samom vrhu vlasti. Svakako, ni mediji ni civilni sektor nemaju ni blizu toliko kapaciteta koliko to imaju za ovu vrstu posla policija i tužilaštvo. Činjenica je, međutim, da u policiji i tužilaštvu još uvijek ne postoji onaj ključni sastojak u borbi protiv korupcije i kriminala, a to je politička volja. Ja sam i od samog tužilaštva dobio potvrdu da krupni slučajevi češće dolaze od MANS-a nego od policije, što je zaista poražavajuće za jedan aparat koji slovi za najkompleksniji, najbrojniji u Evropi kada se uzme odnos broja službenika policije i broja stanovnika. Ono što mi i dalje smatramo da sprječava policiju i tužilaštvo da se bore protiv kriminala i korupcije u vrhu vlasti jeste politička volja, odnosno njihova zavisnost upravo od krupnih igrača", kaže koordinator MANS Dejan Milovac.
Tokom godina množe se primjedbe na račun tužilaštva i policije koji, tvrde kritičari ne samo da ne iniciraju sporne slučajeve već ignorišu i brojne sumnjive slučajeve koje detaljno elaboriraju mediji, civilni sektor i pojedine parlamentarne stranke.
Naši sagovornici podsjećaju da su nadležni uglavnom reagovali nakon pritiska sa strane, tako je bilo u slučaju Šarić, a najsvježiji primjer pod pritiskom pokrenute istrage je afera Telekom u kojoj se nepoznati crnogorski zvaničicni terete da su prilikom privatizacije te državne kompanije uzeli pozamašan mito.
Aleksandar Damjanović kaže da je tužilaštvu više puta postavio pitanje koliko je puita samoinicijativno reagovalo ne čekajući policiju da ga alarmira.
"Dobio sam odgovor da su takvi slučajevi najčešće u fazi izviđaja koji dugo traju zbog obimnosti. Naravno, radi se o tome da nema političke volje u ključnim institucijama da se uđe u brzo i efikasno rasvjetljavanje krupnih kriminalni slučajeva i onda dobijamo to da i prijave koje dolaze od ovih institucija koje smo nabrojali zavrašavaju u fiokama čekajući neko novo vrijeme", naglašava Damjanović.
I Dejan Milovac kaže da se nadležni ne žure čak ni kada im civlni sektor, mediji ili stranke, serviraju dokaze.
"Istrage najčešće traju i po nekoliko godina i,, na žalost kada se one pokrenu pod pritiskom koji postoji i od strane medija i od strane civilnog sektora i od međunarodne zajednice, odnosno EU, te istrage ne rezultiraju dovoljnim brojem dokaza i postupkom kakav ti slučajevi zaslužuju. Najbolji primjer za to je sami slučaj Zavala o kojem je jako puno govoreno a koji je nakon dvogodišnje istrage rezultirao sudskim procesom koji nije obuhvatio kljulne igrače. Čak i kada vi podnesete krivičnu prijavu, date dovoljan broj dokaza, tužilaštvo iz nekog razloga i dalje prolongira istragu i one traju godinama", zaključuje Milovac.
