Dostupni linkovi

logo-print

Medicinski turizam na Balkanu: Po zdravlje kod susjeda


Sa jedne od klinika iz ponude medicinskog turizma u Srbiji, ilustracija

Sa jedne od klinika iz ponude medicinskog turizma u Srbiji, ilustracija

Liječe li se građani BiH, Crne Gore i Srbije u centrima izvan matične države, te postoji li interes stranaca za dolazak na liječenje u region?

U Srbiji je posljednjih godina sve zastupljeniji novi fenomen – „medicinski turizam”. Iz godine u godinu, po različite ljekarske usluge, dolazi sve veći broj stranaca.

Najčešći su posjetioci iz Engleske, Amerike, Italije i Švicarske, a zdravstvene usluge koje se najviše traže su iz oblasti stomatologije, oftalmologije i estetske hirurgije.

Razlog su, kako ostaci nekada dobro uređenog zdravstvenog sistema, tako i cijene, koje su uslijed velikog siromaštva u Srbiji, u nekim slučajevima i tri puta niže, nego u zemljama iz kojih pacijenti dolaze, piše u tekstu Srbija popularna medicinsko-turistička destinacija Ognjen Zorić.

Liječenje građana izvan države, za crnogorski budžet predstavlja značajnu stavku jer, iako se odobrava samo u slučajevima kada se određena zdravstvena usluga ne može ukazati u zemlji, po ovom osnovu se odlivaju višemilionske sume.

Velika većina pacijenata odlazi u zdravstvene centre u Srbiji. Sudeći po fakturama, više od 90 posto, navodi Esad Krcić u tekstu Za liječenje u inostranstvu troše se milioni evra.

Za liječenje bosanskohercegovačkih građana u inostranstvu, najčešće se organizuju humanitarne akcije jer država nema novca, a zdravstvo je u nadležnosti entiteta.

S druge strane, za većinu ljudi već je podvig doći u jedan od četiri najveća klinička centra u samoj Bosni.

Ukoliko je potreban odlazak pacijenta u jednu od susjednih država, u kojoj ga mogu izliječiti, sam mora platiti troškove liječenja, koji najčešće prelaze cifru od 100.000 maraka, piše Selma Boračić u tekstu Teško i do ljekara u drugom entitetu.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG