Dostupni linkovi

logo-print
Direktor Međunarodne krizne grupe za Balkan, Marko Prelec, najavio je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa zatvaranje ove Kancelarije do kraja godine. Takođe smatra da podjela Bosne i Hercegovine na dva entiteta nije ključni razlog zastoja BiH u reformskim procesima, već je razlog 'podijeljena' politička vizija.

RSE: Gospodine Prelec, da li će se zatvoriti Kancelarija Međunarodne krizne gripe za Balkan i koja bi poruka bila time upućena?

Prelec: Kancelarija krizne grupe za Balkan, kao i niz drugih kancelarija širom svijeta, zatvaraju se ove godine. To se može shvatiti kao priznanje činjenice da mi kao organizacija koja je fokusirana na sprečavanje smrtonosnog oružanog sukoba zaključujemo da ovaj region, pa i drugi regioni – Južni Kavkaz, Nepal, ne predstavljaju više značajnu opasnost od ovakvih sukoba, iako je očito da još uvijek postoje itekako ozbiljni politički problemi koji mogu uzdrmati stabilnost, ne samo Bosne i Hercegovine nego čitavog regiona.
RSE: Što se tiče Bosne i Hercegovine - tu nema pomaka, ova zemlja i dalje zaostaje za regionom.

Prelec: Treba prvo razlučiti u kojem smislu Bosna i Hercegovina zaostaje. Mislim da je jasno da zaostaje u smislu reformi koje su potrebne za članstvo u Evropskoj uniji i izgradnju jednog modernog upravnog sistema. Međutim, što se tiče ekonomskog rasta i života običnih građana, tu su razlike mnogo manje i mnogo skromnije. Bosna i Hercegovina možda malo polaganije raste nego ostale zemlje, ali to nije dramatična razlika. I mislim da je razlog prilično jednostavan – u političkoj paralizi, u činjenici da se politička elita zemlje ne može složiti oko nijednog bitnog pitanja napretka. Dogovoriti se mogu jedino oko načina održavanja statusa quo.

RSE: Najveće zaostajanje je u procesu evropskih integracija što su bh. lideri sasvim zapostavili. To je svima jasno, ali nema racionalnog objašnjenja zbog čega je to tako. Šta je Vaše tumačenje?

Prelec: Zaista je teško reći. Na površini – svi se slažu da je potrebno napredovati prema Evropi, apsolutno svi. Nema značajnog euroskeptika u Bosni i Hercegovini da ga ja znam, međutim, činjenica jeste da napretka nema ili da je napredak toliko spor da je skoro nevidljiv. Mislim da je to više posljedica paralize političke situacije gdje se zakonodavstvo, dakle prenošenje evropskih normi u domaće zakonodavstvo, uopće ne kreće. Mislim da ljudi zaključuju da politički lideri zaista to ne žele i da su neiskreni kada tvrde da su za članstvo, međutim, rezultata nema.

RSE: To između ostalog pokazuje kakav je stepen neslaganja među bh. političarima i o ovako značajnom pitanju.

Prelec: Ne samo oko Evrope nego općenito. Napravio sam jednu studiju - u zadnje vrijeme, zadnjih pet-šest godina, kad je bilo itekako ozbiljnih političkih paraliza u Bosni i Hercegovini, unatoč tome, parlamentarna skupština je uspjela donijeti otprilike, u prosjeku, pet-šest zakona mjesečno. Tako je bilo sve do zadnjih godinu dana, kad je sve stalo, kada je prosjek jedan zakon mjesečno. To je dramatični pad. Očito je da se nešto dešava, da se nešto pogoršava u političkom funkcionisanju BiH, ali još nije – barem meni – jasna tačna dijagnoza šta se to dogodilo.

RSE: Koliko je tome razlog što je Bosna i Hercegovina podijeljena na dva entiteta?

Prelec: Sama podijeljenost zemlje ne mora biti fatalna. Ono što je problematično jeste podijeljenost političke vizije – jedni vuku u jednom pravcu, drugi vuku u suprotnom pravcu. Dakle, pomaka nema.

RSE: Posljednjih mjeseci su učestale kritike s više međunarodnih adresa o zastoju reformi u BiH. Kako ih vi tumačite i da li one odražavaju jedinstven stav internacionalne zajednice o Bosni i Hercegovini?

Prelec: Prvo, takve kritike su manje-više konstanta u političkom životu Bosne i Hercegovine i odnosu BiH sa međunarodnom zajednicom. Teško je sjetiti se vremena da poruke iz međunarodne zajednice nisu bile kritične prema liderima BiH. Druga stvar je ono što je danas možda drugačije, i na šta ste vi ukazali - da postoji jedna visoka doza frustracije, čak bih rekao beznađa, u međunarodnoj zajednici oko pitanja šta uraditi u Bosni i Hercegovini. Naime, nakon propasti tolikih inicijativa, od reforme Ustava, pitanja Sejdić-Finci, butmirskog procesa itd, zadnjih godina, zaista se sad pitaju kako dalje.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG