Dostupni linkovi

logo-print

Hoare: Rehabilitacija Mihailovića iznjedriće nove podjele na Balkanu


Marko Attila Hoare

Marko Attila Hoare

Razgovarao: Richard Solash, priredila: Mirjana Rakela

Prvi osnovni sud u Beogradu 5. oktobra je proglasio mrtvim Dragoljuba Dražu Mihailovića, a kao datum njegove smrti odredio je 31. jul 1946. godine. Time je otvoren put za rehabilitaciju vođe četničkog pokreta, odnosno poništavanje presude od 15. jula 1946. godine, kojom je Mihailović osuđen na smrt streljanjem za zločine počinjene tokom Drugog svjetskog rata.

„Dragoljub Draža Mihailović je bio nacistički kolaboracionist tokom Drugog svjetskog rata, ali je suradjivao i sa saveznicima. Njegova rehabilitacija može samo iznjedriti nove podjele na Balkanu, upozorava britanski povijesničar dr Marko Attila Hoare.

Hoare je dobar poznavalac prilika na Balkanu i Jugoistočnoj Evropi. Magistrirao je povijest na Cambridgu, a doktorirao na Sveučilištu Yale. Radi kao predavač na Odsjeku za povijest Sveučilišta Kingstom u Londonu.

RSE: Možete li nam pojasniti kontroverze koje u posljednje vrijeme prate Dražu Mihailovića?

Hoare: Kontroverze datiraju iz vremena Drugog svjetskog rata. Mihailović je bio general bivše Jugoslavenske kraljevske vojske. Kada su nacisti napali Jugoslaviju 1941. i vrlo brzo pobijedili, on je bio među onima koji su se odbili predati. Stvorio je pokret otpora, ali kada na scenu stupaju koministi i počinju se suprostavljati nacistima, on vrlo brzo mijenja stranu i počinje kolaborirati s njemačkim i talijanskim fašistima protov partizana koje su predvodili komunisti.

Njegova je strategija bila čekati i čekati i Nijemci su skoro pobijedili. On je bio antikomunist i na početku rata Britanci i Amerikanci, zapadni saveznici su radije njega podržavali nego pokret otpora koji su vodili komunisti. No, britanski obavještajci brzo su shvatli da se Mihailović ne bori protiv, već zajedno s nacističkim fašistima, pa su se okrenuli partizanima. Naravno, bilo je neslaganja u britanskom establišmentu oko toga da li podržavati antikomuniste ili komuniste.

Takva neslaganja su prisutna i danas. Među tvrdolinijašama snažno je nezadovoljstvo odlukom tadašnjeg premijera Winstona Churchilla da se pomoć preusmjeri prema partizanima. Amerikanci nikada nisu vjerovali, ni prihvatili Churchillov stav da je Mihailović kolaboracionist. Zato i postoje razlike u stavovima unutar samog establišmenta, kao i među povijesničarima. Te podjele su još jače u Americi, nego u Britaniji.

Medalja koju je Trumanova administracija dala Mihailoviću odnosi se na spašavanje američkih pilota. Naime, tokom napada saveznika na Rumunjsku, oboreno je nekoliko američkih aviona na teritoriju koji su kontrolirali četnici. Oni su spasili nekoliko pilota. No, valja znati da su njegovi četnici bili oportunisti, spremni surađivati s obje strane, kako s nacistima, tako i saveznicima. No, oni nisu bili antifašisti. Uostalom, oborene njemačke pilote vraćali su Nijemcima.

Kako bilo, medalja je i uručena tokom predsjednikovanja Georga Busha 2005, što je ponovno osnažilo ove kontroverze.

Ovdje, u Britaniji, vodeće stajalište je da je Mihailović bio kolaboracionist, no tvrdolinijaši, antikomunisti, to ne prihvaćaju. Dio akademske zajednice, među koijma su neki srpski povijesničari, tvrde da su i partizani i četnici bili antifašisti. To su takozvane patriotske interpretacije.

RSE: Vi ste studirali i u Sjedinjenim Američkim Državama. Vodi li se takva rasprava i među američkim znanstvenicima? Postoje li neka određenija saznanja i pojašnjenje Mihailovićeve uloge u doba zbog koje mu je dodijeljenja spomenuta medalja?

Hoare: Ne vjerujem da u SAD postoji tako izražena podijela, kao u Britaniji, jer je Britanija odgovorna za preusmjeravanje pomoći sa Mihailovićevih četnika prema partizanima. Srpsko-američki povijesničari smatraju da je Mihailović bio heroj. No, ja uistinu ne znam za nekog istinskog američkog znanstvenika koji bi branio Mihailovića. Većina pravih znanstvenika poistovjećuje partizane s antifašistima. Oni smatraju da Mihailović nije pružao otpor nacistima i ne znam da bilo tko od tih znanstvenika jest za rehabilitaciju Mihailovića.

RSE: Kako gledate na pokušaje Vlade Srbije da medalju koristi kao sredstvo za rehabilitaciju Mihailovića? Kakvo je Vaše mišljenje o spomenutoj medalji?

Draža Mihailović

Draža Mihailović

Hoare: Najprije treba znati da su Amerikanci odlučili da Mihailoviću daju medalju u doba Hladnog rata. Željeli su prikazati da je on bio žrtva komunizma. Mnogi nisu bili sretni zbog britanske inicijative da se pomoć tokom Drugog svjetskog rata preusmjeri na Tita i partizane. Zato je došlo do „preispitivanja“ Mihailovićeve ratne uloge i onda je administracija Georga Busha odlučila i dodjeliti tu medalju čovjeku koji je bio dovoljno lukav da suradjuje sa obje strane tokom rata, a bio je fašist.

Što se pak tiče Srbije, podjele iz rata su nastavile egzistirati. To je isključivo unutarnja stvar Srbije. Na jednoj strani su oni koji podržavaju naslijedje četničkog pokreta, a s druge strane protivnici toga pokreta. Uostalom, ljudi su zbog toga ubijali jedni druge. Pojedinci, čiji su članovi obitelji bili u četnicima, vrlo snažno podržavaju taj pokret. To na neki način podsjeća na podjele između nekadašnjeg komunističkog režima, koji je kasnije iznjedrio Slobodana Miloševića, i s druge strane, jakih antikomunističkih, nacionalističkih, desnih snaga. Nakon toga su srpski nacionalisti, nekomunisti, sebe identificirali s Mihailovićem i njegovim četničkim pokretom.

RSE: U TV seriji "Ravna gora" o Draži Mihailoviću koji financira javna televizija RTS, tvrdi se da je on spasio veliki broj Amerikanaca u ratu. Može li se sa sigurnošću reći o kolikom broju spašenih je riječ i kakva je u tome bila Mihailovićeva uloga?

Hoare: Četnici su bili nacionalisti i surađivali su s obje strane u ratu. Kolaborirali su s Njemcima, ali su surađivali i sa saveznicima. Oni jesu spasili jedan broj američkih pilota, ali spašavali su i njemačke pilote. To nije bio aktivni otpor. To je bila jedna vrsta real politike. Mislim da je mnoge odgovore na pitanja o četnicima dao Jozo Tomasevich u knjizi „War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: The Chetniks” koja je objavljena 1975. godine. Ko želi više znati neka pročita knjigu.

RSE: Koliko je opasno na Balkanu aktualizirati pitanja o prošlosti oko kojih postoje toliko različiti stavovi? Da li će rehabilitacija Mihailovića dodatno osnažiti podjele?

Hoare: To će pogoršati odnose, pogotovo u jednoj krhkoj situaciji, i posebno u Bosni, između srpskih lidera i drugih nesrba. Rehabilitirate li Mihailovića uvrijediti ćete Bošnjake i Hrvate. Mihailovićevi četnici u Bosni su ih masovno ubijali tokom Drugog svjetskog rata. No, povrijediti ćete i one Srbe u Bosni koji su bili antifašisti, koji podržavaju partizanski pokret. I u Srbiji će to naići na negodovanje lijevih i liberalnih snaga.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG