Dostupni linkovi

logo-print

Marina Abramović o Trinaestojulskoj nagradi: Najvažnije priznanje u mom životu


Marini Abramović nagradu je uručio predsjednik skupštine Ranko Krivokapić, 1. oktobar 2012. Foto: www.skupstina.me

Marini Abramović nagradu je uručio predsjednik skupštine Ranko Krivokapić, 1. oktobar 2012. Foto: www.skupstina.me

Proslavljenoj svetskoj umetnici performansa Marini Abramović predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić u galeriji “Dado Đurić“ na Cetinju uručio je najveće crnogorsko državno priznanje - 13-julsku nagradu za životno djelo.

Čuvena performerka u crnogorsku prijestonicu došla je sa dugo najavljivanim planovima da na prostoru nekadašnje fabrike “Obod” izgradi višenamjenski kulturno-umjetnički kompleks, a Cetinje transformiše u centar savremene umjetnosti.

"Vaše stvaralaštvo je kao oganj koji gori kao 13. jul i taj oganj grije Crnu Goru. Ime Marine Abramović je veće od imena Crne Gore, jer mnogi ne znaju za Crnu Goru ali znaju za ime Marine Abramović".

Uz takve komplimente šef crnogorske Skupštine Ranko Krivokapić je Marini Abramović uručio 13-julsku nagradu.

Ne sa manje emocija Marina Abramović je odgovorila:

"Nagrada 13. jul je nagrada koja će biti sigurno nagrada koja je najvažnija u mom životu jer ona predstavlja simbol i potvrdu da sam priznata za životno delo u spostvenoj zemlji."

Dodjela Trinaestojulske nagrade za životno djelo, Cetinje, 1. oktobar 2012.

Dodjela Trinaestojulske nagrade za životno djelo, Cetinje, 1. oktobar 2012.

Marina Abramović stigla je na Cetinje u pratnji čuvenog holandskog arhitekte Rema Kolhasa kako bi objelodanila dalje planove za izgradnju mega projekta "međunarodnog multimedijalnog kulturnog centra na Cetinju, MACCOC-a. MACCOC, odnosno "Marina Abramović Community Center Obod Cetinje" gradiće se na prostoru istoimene fabrike, industrijskog giganta bivše Jugoslavije.

U nekadašnjoj Obodovoj sali za ručavanje, na autentičnim stolicama iz perioda kada je cetinjska farbrika hadnjaka bila regionalni brend, umjetnici, političari ali i bivši radnici, investitori i građani slušali su o planovima Abramović da od nekadašnje firme napravi kulturni centar i revitalizuje ne samo taj prostor već i samu crnogorsko prijestonicu, čija je privreda davno devastirana.

"Dakle, to podrazumijva da je ovo, između ostalog jedna vrsta biznis zone i vjerujem zaista da MACCOC-a može biti nešto što će imati svoje pozitivne implikacije za Crnu Goru, ali i širi region", kazao je premijer Igor Lukšić.

O tome šta je bilo ključno za projekat MACCOC-a govorio je i ministar kulture Branislav Mićunović.

"Da projekat nije dobio podršku brojnih zainteresovanih, dobronamjernih da vratimo ovaj prodtor u kojem se nalazimo u vlasništvo države, da Rem nije prihvatio ovaj projekat, da Marina nije založila svoje ime kao brend ovaj posao i ova ideja ne bi polako postojala stvarnost", rekao je Mićunović.

Kontakt sa spoljnim svetom

Veze svjetske umjetnice performansa, čiji je otac rođen u okolini Cetinja, intezivirane su sa Crnom Gorom nakon proglašenja njene nezavisnosti 2006. No, punog razmijevanja i lakoće saradnje nije uvijek bilo.

Marina Abramović na dodjeli nagrade u Cetinju, 1. oktobar 2012.

Marina Abramović na dodjeli nagrade u Cetinju, 1. oktobar 2012.

Tako je u javnosti ostao upamćen incident kada na Venecijanskom bijenalu 1997. tadašnje crnogorsko ministarstvo kulture nije imalo sluha za Marinin umjetnički senzibilitet i otkazalo joj saradnju, neposredno prije nego što će za performans „Balkanski barok“, posvećen besmislenosti ratovanja na prostoru bivše Jugoslavije, osvojiti najveće priznanje, Zlatnog lava.

O svojim počecima sama umjetnica kaže:

"Počeci nisu bili laki. Bila sam kritikovana, odbačena, ismejana. Ali ja sam uporna, ponosna i tvrdoglava kao i svi Crnogorci. Nisam nikada odustala da se borim za tu vrstu umetničkog izraza".

(VIDEO: Marina Abramović na dodjeli nagrade)



Dugo godina potom čuvena umjetnica nije pominjana u Crnoj Gori, da bi na inicijativu ministra kulture Branislava Mićunovića komunikacija profunkcionisala. U međuvremenu svjetski afirmisana performerka koja je nastupala u prestižnim međunarodnim centrima kulture kao što je njujorški Muzej moderne umjetnosti - MOMA dobila je i crnogorski pasoš, a onda i najnovije priznanje za stvaralaštvo 13-julsku nagradu.

Nakon svega oči crnogorskih građana, a prije svega Cetinjana okrenute su ka njenom projektu MACCOC koji će, kako sama Abramović naglašava, biti posvećen promociji savremenog plesa, teatra, opere, muzike, filma i naravno performansa.

"Moja funkcija jeste da napravim taj kontakt sa drugim svetom spolja, izvan Cetinja. To ću uraditi, napravićemo listu ljudi. Nećemo praviti holivudske filmove bez ikakvog smisla nego holivudske filmove koji imaju sadržaj i dovešćemo režisere koji zaista imaju šta da kažu", istakla je Abramović.
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG