Dostupni linkovi

logo-print

Manjine na izborima: Najzanimljivije među Srbima


Sabor Hrvatske

Sabor Hrvatske

Na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj u nedjelju pripadnici nacionalnih manjina biraju osam zastupnika, od toga pripadnici srpske manjine tri. U Dvanaestoj izbornoj jedinici gdje glasaju manjine registrirano je nešto manje od 300.000 birača, od toga pripadnika srpske manjine nešto manje od 200 000.

Pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj biraju osam od ukupno 151 zastupnika u Hrvatskom saboru.

Najzanimljivije je među srpskom manjinom, koja bira tri zastupnika. Kampanju je obilježio raskol unutar glavne stranke srpske manjine – Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS).

Dio stranačkih dužnosnika SDSS-a u Karlovačkoj županiji i u Vukovarsko-srijemskoj županiji predvođeno srpskim zamjenikom župana u Karlovačkoj županiji Sinišom Ljubojevićem i predsjednikom vukovarske organizacije SDSS-a Srđanom Milakovićem napao je stranačku politiku i na izbore izlazi samostalno.

„Morali smo to napraviti, jer u SDSS-u vlada loša politika koja daje loše rezultate“, kaže sada već bivši SDSS-ovac Ljubojević za naš radio, naglašavajući kako se radi o mladim ljudima koji znaju koji su konkretni problemi Srba na terenu.

Siniša Ljubojević, foto sa Facebooka

Siniša Ljubojević, foto sa Facebooka

„Ja sam bio zamjenik gradonačelnika Ogulina, pa – vjerojatno prepoznat zbog rada – sada sam zamjenik župana Karlovačke županije. Srđan Milaković je zamjenik gradonačelnika Vukovara, što je najvažnija izvršna pozicija Srba u Hrvatskoj na lokalnoj razini. Znači, prepoznati smo kod ljudi, živimo s narodom i iznikli smo iz naroda. Mi želimo i sa te više saborske razine narodu više omogućiti", kaže Ljubojević.

Najistaknutiji predstavnik SDSS-a Milorad Pupovac minorizira ovaj raskol.

„Nema raskola. Nekoliko ljudi je odlučilo krenuti svojim putem ili – bolje reći – odlučilo je da ih vodi tuđa ruka umjesto ruka njihove stranke. Neka im je sa srećom", poručuje Pupovac.

A na pitanje – čija tuđa ruka, Pupovac odgovara – jedne velike i moćne stranke, po običaju ostavljajući da odgovor visi u zraku.

Vjerojatno se radi o HDZ-u, jer SDSS u Devetoj izbornoj jedinici daje svog kandidata, pomoćnika ministra uprave Borisa Miloševića na listi koalicije „Hrvatska raste“ predvođene socijaldemokratima. U SDSS-u očekuju da će Milošević biti izabran u Sabor, iako je posljednji na listi, zbog mogućnosti preferencijalnog glasanja, i da će u novom sazivu Sabora imati 4, a ne 3 zastupnika, kao do sada.

Kandidati svi dosadašnji zastupnici

Predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović, čije su izjave redovito vrlo jasne, dopušta mogućnost postizborne koalicije SDSS-a i sa Socijaldemokratima, i sa HDZ-om, jer – kaže – „kao manjinska stranka teško mogu funkcionirati u opoziciji, tako da će vidjeti kakvi će biti rezultati izbora.“

Kandidirali su se svi dosadašnji zastupnici manjina. Kod Srba iznova se kandidiraju SDSS-ovci Milorad Pupovac i Mile Horvat, otpao je Dragan Crnogorac, a na njegovo mjesto dolazi Mirko Rašković, također iz SDSS-a. Iznova se kandidiraju talijanski zastupnik Furio Radin, mađarski zastupnik Šandor Juhas, zastupnik Čeha i Slovaka, Čeh Vladimir Bilek, zastupnik tzv. „eksjugoslavenskih“ manjina, Bošnjak Nedžad Hodžić i zastupnik tzv. „ostalih“ manjin, Rom Veljko Kajtazi.

Na izborima se bira osam zastupnika. Pripadnici manjina moraju birati hoće li birati zastupnika u deset teritorijalnih izbornih jedinica ili u 11. izbornoj jedinici za manjine. Naime, davanje dvostrukog biračkog prava za pripadnike manjina srušeno je na Ustavnom sudu, a mnogi upozoravaju kako taj model i nije optimalan način pozitivne diskriminacije manjina.

Srbi biraju tri zastupnika tako da svaki birač zaokružuje tri kandidata među ponuđenim kandidatima, kojih je ove godine 11. Mađari i Talijani biraju po jednog zastupnika, što je obaveza koju je Hrvatska naslijedila temeljem međudržavnih sporazuma socijalističke Jugoslavije sa Mađarskom, odnosno Italijom. Česi i Slovaci zajedno biraju jednog zastupnika, jednog zastupnika biraju tzv. „eksjugoslavenske“ manjine – Albanci, Bošnjaci, Crnogorci, Makedonci i Slovenci, i jednog zastupnika biraju ostale manjine – Austrijanci, Bugari, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusini, Rusi, Turci, Ukrajinci, Vlasi i Židovi.

Prema izborima prije četiri godine, broj srpskih kandidata smanjio se sa 13 na 11, mađarskih je ostao isti – 2, talijanskih se povećao sa 1 na 3, broj kandidata „eksju“ također je ostao isti – 12, a broj kandidata „ostalih“ pao je sa 23 na 11.

Na izborima pred 4 godine odaziv na izbore za zastupnike mađarske i češke i slovačke manjine bio je 50 posto,za „ostale“ manjine 35 posto, za talijansku 32 posto, za „eksju“ manjine 24 posto i za 3 zastupnika Srba 12,5 posto.

U mandatu ove Vlade dosta se radilo na sređivanju popisa birača, pa je ukupni broj birača u 12.izbornoj jedinici nešto manji nego ranije – 299.526 birača. Od toga je najviše pripadnika srpske manjine, njih 195.628.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG