Manjak stuje izazvaće novi rast cijene

Elektroenergetska situacija je krajnje kritična, upozoravaju iz crnogorske Elektroprivrede.

Napominju da situaciju dodatno komplikuje zagušenje prenosnih mreža, pa se višak električne energije iz zemalja Evropske unije može dopremati samo u ograničenim količinama.

Potrebe za električnom energijom svakog dana rastu jer su svi u regionu računali na količinu struje koja bi se u ovom periodu proizvodila u hidroelektranama, a koja je zbog suše izostala", rekao je za RSE direktor Direkcije za odnose sa javnošću Elektroprivrede Rajko Šebek.

On podsjeća na prognozu da padavine ne treba očekivati do sredine decembra:

"Albanija u ovome trenutku potražuje 600 megavata električne energije za decembar, što je otprilike 10 puta više nego što je potrebno Crnoj Gori. Srbija je oglasila potrebu za 400 megavata za decembar. Slična je situacija u Hrvatskoj, dok su u Republici Srpskoj već otkazani negi ugovori za uvoz električne energije."

Šebek nam je rekao da je Elektroprivreda tražila od podgoričkog Kombinata aluminijuma da, zbog uštede električne energije, smanji proizvodnju za 30 posto, što nam je potvrđeno i u samom Kombinatu, uz napomenu da se u četvrtak ovim povodom iz KAP-a, koji troši električne energije malo manje od ostatka Crne Gore, niko neće oglašavati.

Sličan zahtjev će biti upućen i nikšićkoj Željezari, ali njen stečajni upravnik kaže da do njega iz Elektroprivrede još ništa nije stiglo, ali da će, ukoliko bude potrebno, pokušati da nađu neko rješenje sa tom kompanijom.

Željezara dnevno troši 400.000 kilovat sati struje i njeno funkcionisanje bi bilo nemoguće ispod te količine, rekao je Perišić za RSE.

"Ta kompanija mora na vrijeme da obezbijedi dovoljne količine električne energije. Naravno, vodeći računa o vremenskim prilikama i svim problemima koji utiču na nedostatak energije. Mi smatramo da je ugovor koji smo potpisali posredno obavezujući. Kao što su bili revnosni prema nama, pa nam za jedan dan isteka ugovora isključili, mi isto tako mi tražimo i insistiramo da se taj ugovor poštuje jer Željezara ni na koji drugi način ne bi mogla organizovati svoju proizvodnju", navodi Perišić.

Potvrda da se ovakvi zahtjevi iz Elektroprivrede uopšte upućuju ipak sama po sebi predstavlja značajan indikator da je situacija zaista ozbiljna, naročito ako se zna da će slični apeli biti upućeni lokalnim samoupravama, pa i individualnim korisnicima.

Uvoz drastično povećan

Veliki manjak električne energije je posljedica prije svega dugotrajnog sušnog perioda koji nije zabilježen više od pola vijeka. Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda, tokom novembra, inače karakterističnog po obilnim i upornim kišama, ove godine je palo svega 15 posto od uobičajene količine.

Uvoz električne energije je u oktobru povećan za 50, a u novembru za 70 odsto, a struja se, uz ranije ugovorene količine, dnevno nabavlja od čak 15 trgovaca, jer nijedan nema električne energije da bi mogao sam da je isporuči.

Manjak ponude i višak tražnje neminovno će pratiti skok cijene, a tome će doprinijeti i činjenica da je samo za novembar Elektroprivreda Crne Gore , za uvoz struje, platila tri miliona eura više nego što je planirano.

Regulatorna agencija za energetiku je u međuvremenu od Elektroprivrede, koja je krajem prošle nedjelje ispostavila zahtjev za povećanje cijene, tražila da joj dostavi dodatnu dokumentaciju.

S obzirom na okolnosti, poskupljenje je sasvim izvjesno, ali čini se da ovaj put ni novac ne može riješiti sve probleme.

"Vi možete u Evropi u ovom trenutku da nađete energiju ali to ne znači da je možete dopremiti do Crne Gore i zemalja regiona, a i ova koja se dopremi se plaća više jer se za nju plaća veća taksa dok pređe preko drugih zemalja. Trenutna cijena na tržištu je prešla 100 eura po megavat satu, a podsjetiću da je Elektroprivredi regulator odobrio cijenu od 47, 42 eura po megavat satu", kaže direktor Direkcije za odnose sa javnošću Elektroprivrede Rajko Šebek.

Odgovarajući na pitanje da li se trenutna kritična situacija mogla preduprijediti, hidrolog Slavko Hrvačević je podsjetio da je posljednja akumulacija koju je Crna Gora napravila - pivska akumulacija još davne 1976. godine.

"Svakako da bi Crna Gora što hitnije trebalo da preduzme mjere prema strategiji energetike, prema vodoprivrednoj osnovi, odnosno poštujući odgovarajuću zakonsku regulativu i da počne već jednom sa gradnjom akumulacija koje će riješiti problem deficita električne energije. U tom slučaju ne samo da ćemo zadovoljiti domaće potrošače sa deficitom energije koji je već sada evidentan nego ćemo se javiti na svjetskom, odnosno evropskom tržištu kao prodavci", navodi Hrvačević.

Medijsku informaciju da bi naredne sedmice premijeri zemalja regiona trebalo da se sastanu da bi, navodno, pokušali dogovorom da riješe alarmantnu elektroenergetsku situaciju, u Vladi u četvrtak nijesu mogli da potvrde. U četvrtak nije bilo moguće kontaktirati ni pomoćnika ministra ekonomije zaduženog za elektro-energetiku Miodraga Čanovića.