Dostupni linkovi

logo-print

Manjača: 22. godine od zatvaranja logora


Mjesto nekadašnjeg logora Manjača, 2012.

Mjesto nekadašnjeg logora Manjača, 2012.

Komemorativnim skupom na planini Manjača u blizini Banje Luke obilježena je 22. godišnjica zatvaranja logora kroz koji je pretpostavlja se prošlo oko 5.000 logoraša.

Taj logor je 1991. godine na vojnom poligonu osnovala JNA i u njega su doveđeni zarobljenici iz rata u Hrvatskoj.

Početkom rata u Bosni i Hercegovini pripadnici vojske i policije bosanskih Srba u taj logor dovodili su Bošnjake i Hrvate iz Bosanske Krajine i središnje Bosne, uglavnom civile.

U njemu su završili i neki Srbi koji su odbijali ići u borbu. Logor je bio smješten na vojnom poligonu bivše JNA, i u objektima bivše vojne farme pod komandom 1. krajiškog korpusa VRS. Zatočenici su držani u štalama za stoku.

Fehim Mušić bivši logoraš iz Sanskog Mosta koji je bio zatočen šest mjeseci kazao je da osim što su bili izvrgnuti psihičkoj i fizičkoj torturi glad i žeđ su bili dio njihove svakodnevice.

"Jednu čašu vode pila su četiri čovjeka što dovoljno govoro o uslovima u logoru Manjača", kaže Mušić.

Organizator skupa bio je Savez logoraša u Bosni i Hercegovini te udruženja logoraša iz Prijedora, Kozarca, Sanskog Mosta, Ključa i Doboja.

Predsjednik Saveza logoraša BiH Jasmin Mešković naveo je da se ovim želi odati počast svim logorašima u BiH te se prisjetiti svih tortura i patnji kroz koju su oni prošli.

Osnovne poruka koja su upućena sa ovog skupa upućene su prema institucijama i državi Bosni i Hercegovini a tiču se položaja i statusnih prava logoraša kojih još uvijek nama ni u jednom zakonskom rješenju, ali i nemogućnosti da se bivši logori obilježe kao mjesta stradanja.

Prizor iz Manjače, 14. avgust 1992.

Prizor iz Manjače, 14. avgust 1992.

Ni 22 godine od njegovog zatvaranja logor Manjača ne može se prepoznati kao mjesto stradanja. Svake godine logoraši nose ploču sa osnovnim podacima kad je otvorena, te ko su bili zatočenici i vraćaju je sa sobom.

"Još uvijek nismo dobili saglasnost da tu ploču postavimo, iako sada mjesto bivšeg logora pripada Oružanim snagama BiH. Zbog toga, logor Manjača će i dalje ostati nijemi svjedok jednog vremena kada su neljudi ljudima činili grozne stvari, ali i namjere da se prema Bošnjacima i Hrvatima počini genocid. Takođe je i pokazatelj odnosa institucija države BiH prema logorašima", kazao je Mirsad Duratović, predsjednik Udruženja logoraši "Prijedor 92" .

Logor Manjača zatvoren je krajem 1992. zbog međunarodnog pritiska, ali je opet na neko vrijeme otvoren u oktobru 1995.

Nikada nija tačno utvrđeno koliko ljudi je prošlo kroz ovaj logor. Procjene se kreću od 3.000 do 8.000 ljudi.

Takođe, nikada nije tačno utvrđeno koliko ljudi je ubijeno. Međunarodni sud za ratne zločine u počinjene na području bivše Jugoslavije navodi da je neosporno utvrđeno da je barem deset osoba ubijeno na toj lokaciji.

U neposrednoj blizini logora pronađena je masovna grobnica s posmrtnim ostacima 540 žrtava, za koje se protpostavlja da su logoraši.

Za ratne zločine, uključujući i one počinjene u Manjači, Haški sud je na kaznu od 40 godina zatvora osudio Milomira Stakića. Radoslav Brđanin pred istim sudom je osuđen na 32 godine zatvora.

Sud Bosne i Hercegovine je za dovođenje civila u logor Manjača proglasio krivim Nikolu Kovačevića i osudio ga na 12 godina zatvora.

Okružni sud u Banjoj Luci kaznama od jedanaest, osam i šest godina zatvora kaznio je pripadnike Prvog krajiškog korpusa vojske RS-a Željka Bulatovića, Sinišu Teodorovića i Zorana Gajića zbog mučenja civila.

  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG