Dostupni linkovi

logo-print

Malezija: Grobovi migranata u kampovima na granici sa Tajlandom?


Malezijska policija pronašla je 139 grobova u 28 kampova za trgovinu ljudima na tajlandskoj granici. Sumnja se da je riječ o posmrtnim ostacima migranata. Policija precizira da je vrlo moguće kako je u nekim grobnicama sahranjeno više ljudi.

Tajland je nedavno prekinuo put kojom su trgovci ljudima preko njihove teritorije prebacivali ilegalce. Zbog toga su krijumčari bili prisiljeni preći na morsku rutu, no hiljade tih nesrećnih ljudi ostalo je nasukano, nakon što su ih kriminalci napustili, a nijedna zemlja nije htjela primiti.

Trgovci su kroz džunglu južnog Tajlanda i sjeverne Malezije godinama krijumčarili ljude, najviše muslimane koji od progona bježe iz Mjanmara i radnike iz Bangladeša koji su na crno radili u Maleziji.

Kad je kopneni put prekinut, stotine ljudi ostalo je u kampovima na samoj granici. Međunarodna organizacija za migracije (IOM) objavila je da su ti ljudi „sama kost i koža“, te da mnogi boluju od beri-beri bolesti, koju uzrokuje hronični nedostatak vitamina B1.

Jeffrey Labovitz, šef misije IOM u Tajlandu kaže da su ljudi toliko iscrpljeni da više ne mogu držati sopstvennu težinu, tako da su gotovo nepokretni. „Oni više nisu vrijedna roba za krijumčare, ali dobar su primjer drugima da moraju platiti“, kazao je Labovitz.

Grobovi su pronadjeni samo pedesetak metara daleko od najvećeg logora, a tek će istraga utvrditi da li su tu sahranjene žrtve trgovine ljudima.

I na tajlandskoj i na malezijskoj strani u području gdje su pronadjeni kapmovi, oduvijek je jako prisustvo policije i vojske. Mnogi se stoga pitaju zašto vlasti nisu poduzele nikakve mjere do sada - akcije koje su mogle spasiti ljudske živote.

Rohingja muslimani najugroženija su etnička grupa na svijetu. Oni čine pet posto stanovnika Mjanmara, gdje su desetljećima izloženi progonu. U posljednje tri godine, prema procjenama Ujedinjenih naroda oko 120 hiljada njih je pobjeglo iz zemlje.

Grupe za zaštitu ljudskih prava kažu da migranti osjećaju kako nemaju "drugog izbora" nego da pobjegnu iz zemlje, te da zato plaćaju krijumčarima da im pomognu.

  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG