Dostupni linkovi

logo-print
Republika Srpska bi trebala pristupiti pravljenju novog ustava jer je postojeći prevaziđen, smatraju i pravnici i političari. Međutim kako je pravljenje Ustava prije svega političko pitanje, šanse da ovaj bh. entitet uskoro dobije novi ustav male su s obzirom na političke odnose.

O potrebi pisanja novog ustava Republike Srpske nedavno je prvi progovorio novoizabrani predsjednik Ustavnog suda Republike Srpske Džerard Selman. Kao razloge on je naveo činjenicu da aktuelni ustav RS ime puno amandmana rađenih pod pritiscima međunarodne zajednice. Važeći entitetski ustav ima 140 članova i 122 amandmana.

„Iz tehničkih razloga je potrebno da Republika Srpska dobije novi ustav, ako vidite da u tom ustavu ima pojedinih odredbi koje bi bez obzira na stranačku pripadnost i politiku trebalo po hitnom postupku brisati“, objasnio je Selman.

Kako je prvi ustav RS rađen u februaru 1992. godine, u njemu sada ima dosta nelogičnosti. Još uvijek glavni grad RS je Sarajevo. Shodno Ustavu Bosne i Hercegovine i svom, Republika Srpska može da uspostavlja specijalne paralelne odnose sa SR Jugoslavijom i njenim republikama, odnosno sa državom koja više ne postoji.

Funkcioner Saveza nezavisnih socijaldemokrata i predsjednik Narode skupštine RS Igor Radojičić, iako smatra da je potrebno pravljenje novog ustava, ne vjeruje da je to u ovom trenutku moguće.

„Mislim da je u ovom momentu, s ovakvim sistemom iluzija razgovarati o novom ustavu. On je definitivno potreban jer je postojeći ustav, prvo, pisan u drugom vremenu, drugo, promijenjeno je u međuvremenu više od 120 amandmana. Dakle, tekst unutar sebe već ima ozbiljnih problema. Međutim, da bi se to desilo, mora biti politička volja, a te političke volje kod svih onih koji učestvuju u odlučivanju, a tu je i najkritičnija tačka Vijeće naroda, te političke volje nema“, ocjenjuje Radojičić.

Mi nismo protiv pravljenja novog ustava RS, ali mislimo da prvo treba napraviti promjene Ustava BiH u skladu sa odlukom Suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdić i Finci, kaže član Glavnog odbora Stranke demokratske akcije i delegat u Vijeću naroda Republike Srpske Ševket Hafizović.

„Mi, kao stranka, podržavamo inicijativu, a konačna naša podrška zavisi od sadržaja Ustava, iako mi kao stranka SDA podržavamo isključivo promjene Ustava BiH, a to samim tim znači i ustave entiteta. Za nas je baš država vrh vrha, i mi preferiramo izmjene ustava na nivou Bosne i Hercegovine, i do njih, ako ima političke volje, može doći vrlo brzo“, navodi Ševket Hafizović.

Evropski standardi

I dok u SDS-u smatraju da nikako ne treba pisati novi ustav, prema mišljenju predsjednika Partije demokratskog progresa Mladena Ivanića to nije realno zbog postojećih političkih odnosa.

Mladen Ivanić

Mladen Ivanić

„Rekao bih da je tolika podjela da jednostavno nije realno očekivati bilo kakve suštinske saglasnosti između ključnih političkih ličnosti. U ovom trenutku u BiH to je toliko udaljeno jedno od drugog, da ja prosto ne vjerujem da je to moguće i da je to realno“, smatra Ivanić.

Funkcioner Socijeldemokratske partije Slobodan Popović je za pravljenje novog ustava, ali samo pod uslovom ukoliko bi on bio u skladu sa evropskim standardima.

„Ako bude pravljenje novog ustava, pokušaj betoniranja nekih odnosa koji nisu normalni, da sad ne spominjemo o kojima se radi, dakle, ako će se takav Ustav praviti da on legalizuje te stvari, onda takav ustav ne treba, jer će on biti kopija ovog, popravljen možda malo oko nekih tehničkih stvari tipa smrtne kazne i još nekih drugih, ali temeljne stvari koje treba da obezbijede da ustav bude najviši akt, koji štiti prava građana i naroda, što u ovom slučaju to nije“, kaže Slobodan Popović.

Ukoliko bi RS krenula u proceduru pravljenja novog ustava, prvo Odbor za ustavnopravna pitanja Narodne Skupštine treba da pokrene proceduru pisanja novog ustava.

Nakon toga Narodna skupština donosi odluku o promjeni Ustava prostom većinom. Odbor za ustavna pitanja, poslije toga, pokreće postupak i izlazi sa prijedlogom, koji onda NS RS treba da izglasa dvotrećinskom većinom. Novi ustav na kraju još mora da prođe i proceduru u Vijeće naroda.

U mogućnost lake i brze promjene Ustava RS ne vjeruje ni Džerard Selman.

„U Republici Srpskoj je izuzetno komplikovana procedura donošenja Ustava, ali mislim da u narednom periodu treba ozbiljno da se pozabavimo tim pitanjem. To je samo jedna od ideja mene kao predsjednika Ustavnog suda. Svakako Ustavni sud neće biti predlagač novog ustava“, kaže Selman.

Da će se do političkog dogovora oko novog ustava teško doći, potvrdio je i ovogodišnji propali pokušaj usklađivanja entitetskog Ustava sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Svih 29 amandmana nije prošlo proceduru u Vijeću naroda, tako da - bar na papiru - u Republici Srpskoj do daljnjega na snazi ostaje i smrtna kazna.
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

XS
SM
MD
LG