Dostupni linkovi

logo-print

Makedonija na raskršću: Prisluškivanje, arogantna vlast i žrtve Kumanova


Daniel Serwer (G-L), Deana Kjuka (G-D), Xhabir Deralla (D-L) i Marija Tumanovska (D-D)

Daniel Serwer (G-L), Deana Kjuka (G-D), Xhabir Deralla (D-L) i Marija Tumanovska (D-D)

Demonstracije, dramatične pres konferencije, indikacija da je oko 20.000 građana Makedonije prisluškivano, objavljeni fragmenti razgovora koji upućuju na veoma korumpiranu vlast, uz pucnje i eksplozije koji su potresle Kumanovo – samo su neki elementi krize u Makedoniji koja traje od kraja februara 2015.

U diskusiji o tome kuda ide makedonska kriza gosti su bili Marija Tumanovska, novinarka u birou RSE u Skopju, Daniel Serwer, profesor i stručnjak za Balkan sa John Hopkins univerziteta za međunarodne studije, Xhabir Deralla, novinar, aktivista i predsjednik nevladine organizacije “Civil” u Skoplju i Deana Kjuka, urednik za društvene mreže u centralnoj redakciji RSE u Pragu. Razgovor je vođen 21. maja.

RSE: Kako je vlast u Makedoniji odgovorila na optužbe opozicije? Kako je ova kriza eskalirala?
Tumanovska: To se nije desilo preko noći. Kriza je započela prije nekih godinu dana, nakon prijevremenih parlamentarnih izbora, kada je opozicija objavila da neće priznati rezultate izbora jer, prema njihovom mišljenju, izbori nisu bili fer i demokratski. Nakon toga, svi parlamentarci iz opozicije su napustili Parlament. Znači, Parlament više od godinu dana radi bez opozicije. Međutim, kriza se produbila prije nešto više od tri mjeseca, kada je glavna opoziciona stranka otkrila skandal sa prisluškivanjem. Naravno, eskalacija krize se desila u Kumanovu 9. maja. Poznato je da je u ovom incidentu ubijeno osam makedonskih policajaca, kao i deset članova naoružane grupe koja je napala Kumanovo. Policijski izvještaji pokazuju da su u pitanju teroristi koji su željeli naškoditi državi i njenim institucijama. Moram spomenuti proteste održane prije nekoliko dana – jedan je održan u nedjelju, 17. maja i organizovala ga je opoziciona koalicija tražeći ostavku Vlade i premijera Gruevskog, a narednog dana je održan skup podrške Gruevskom ispred Parlamenta. Na tom skupu premijer Gruevski je rekao da neće napustiti svoj ured i predati se opoziciji. To je bio njegov konačan odgovor. I sada imamo ljude koji se skupljaju pred zgradom Vlade, i druge koji se nalaze pred Parlamentom i podržavaju Vladu. Ovo je sažetak trenutne situacije.
RSE: Kakvu ulogu imaju društvene mreže? Da li je Facebook glavni način komuniciranja u organizovanju protesta?
Deana Kjuka

Deana Kjuka

Kjuka: Moram reći da je posljednjih dana, pored Facebooka, i Twitter imao značajnu ulogu u informisanju javnosti o onome što se dešava u kampu protivnika Vlade i u provladinom kampu. Znači, protivnici Vlade se nalaze pred zgradom Vlade, dok su oni koji podržavaju Vladu pred Parlamentom. Društvene mreže su provladin kamp nazvali ‘kontrakampom'. U tom slengu 'kontra' je referenca za one koji podržavaju vladu i koji su uspostavili svoj kamp pred Parlamentom – i koriste hashtagove kao što su 'Zbogom Nikola', što se odnosi na premijera, kao i 'Protestiram'. Jedan korisnik Twittera je rekao: „Kada bankrotiramo, možda Gruevski organizuje skup kontra bankrota“. Znači, sve se vrti oko kontrakampa i protivnika Vlade.
RSE: Može li se reći da na društvenim mrežama opozicija ima veću podršku u odnosu na pristalice vlasti?

Kjuka: Manje, više da. Kako sam navela, na društvenim mrežama možemo naći i provladine pristalice, ali kako su u pitanju mlađe generacije, rekla bih da je tako.
RSE: Pitanje za gospodna Serwera. Da li mislite da Rusija ima neku ulogu u makedonskoj krizi? Da li je Makedonija novi poligon za jačanje ruskog utjecaja u regiji?

Daniel Serwer

Daniel Serwer

Serwer: Pa, nadam se da nije. Ne vidim nikoga u Makedoniji ko želi ići tim putem, ali to je teško reći sa ove distance. Ono što mogu reći jeste da Makedonija nije bila na naslovnicama ovdje (u SAD), da je po prvi put National Public Radio (javni servis), koji je apsolutni favorit u informisanju o događajima u svijetu, objavio priču o Makedoniji, o skandalu prisluškivanja i događajima koji su se odvijali nakon toga.

Istina je da je Makedonija mlada demokratija i suočava se sa veoma ozbiljnim izazovima, ali mene demonstranti pred Parlamentom ne uznemiravaju ili pred bilo kojom drugom zgradom. To je prirodan slijed događaja u demokratiji. Ono što nije prirodno jeste nošenje automatskog oružja i spremnost da ga se upotrijebi protiv policijskih snaga.


RSE: Ruski ministar vanjskih poslova Lavrov je rekao nekoliko puta da “Zapad kažnjava Gruevskog jer nije uveo sankcije Rusiji“. Gospodine Deralla, šta mislite o tome?
Xhabir Deralla

Xhabir Deralla

Deralla: Što se tiče Rusije, vjerujem da Rusi imaju mnogo veće interese u drugim dijelovima svijeta nego na Balkanu i pokazali su se dosta neuspješnima i nedosljednima kada je u pitanju ispunjavanje datih obećanja balkanskim narodima kroz povijest, ali i sada. Mislim da se samo igraju sa živcima i pokušavaju nagoditi sa Evropom oko Ukrajine. Međutim, ne vjerujem da podrška Rusiji značajno raste u zemlji, iako je donekle porasla. Na kontraprotestima koje je organizovao Gruevski smo vidjeli makedonske, ali i ruske zastave, dok smo na protestima protiv Gruevskog mogli vidjeti makedonske zastave, kao i albanske, srbijanske, turske, romske i druge etničke simbole. Mogu vam reći da od 5. maja pa nadalje možemo vidjeti nešto što do sada nismo vidjeli – albansku i srbijansku zastavu zajedno. Mislim da se to nikada nije desilo, posebno ne u postkomunističkoj Jugoslaviji, i to je nešto što moramo smatrati velikim uspjehom makedonskih građana koji su prevazišli etničke granice i ujedinili se protiv jednog problema, a to je vlada koju vode Gruevski i Ali Ahmeti.
RSE: Imajući u vidu zemlje koje okružuju Makedoniju – Albanija, Grčka, Bugarska, Srbija i Kosovo – da li ste zabrinuti da bi ovaj konflikt mogao eskalirati?


Serwer: Da, zabrinut sam zbog moguće eskalacije, ali mislim da je prava prijetnja ona unutrašnja, u samoj Makedoniji. Vratiću se na Ruse, jer smatram da Rusi imaju drugi cilj osim Ukrajine. Mislim da bi Rusi željeli, kada bi mogli, spriječiti Makedoniju da se priključi NATO-u.
Marija Tumanovska

Marija Tumanovska

Tumanovska : Ako mogu dodati, kada je u pitanju pristupanje Makedonije Evropskoj uniji i NATO-u, mislim da je Brisel proteklih godinu dana konstantno kritikovao Makedoniju kada su u pitanju slobode medija, sudstvo i borba protiv korupcije i to je dovelo do frustracija i nekako smo zastali na putu ka Evropskoj uniji. Ništa se ne kreće naprijed i mislim da ćemo izgubiti priliku da započnemo pregovore nakon narednog izvještaja o napretku Evropske komisije ako se situacija ne promijeni.
Serwer: Ne možete imati demokratiju ako je opozicija van Parlamenta godinu dana, to uništava same osnove demokratskog sistema ako nemate aktivnu i energičnu opoziciju. Čini mi se da neka fundamentalna pitanja nisu riješena u makedonskoj demokratiji, ali su Makedonci ti koji ih trebaju rješavati. Mogu kriviti Atinu zbog zastoja na putu ka EU i NATO-u, ali se ne smijemo zavaravati – nemogućnost uspostavljanja nezavisnog sudstva, nemogućnost uspostavljanja energičnijih i neovisnih medija, nepostojanje lojalne opozicije spremne da dođe u parlament i glasa protiv vlade i pokuša izmijeniti zakonodavstvo na način na koji to želi – to su ozbiljni propusti u demokratiji.
* Transkript cijele diskusije o makedonskoj krizi u cjelini možete pročitati OVDJE, a video snimak razgovora na engleskom možete pogledati OVDJE.
  • 16x9 Image

    Gordana Knežević

    Sa više od 30 godina iskustva u novinarstvu, od marta 2008. do marta 2016. godine bila je je direktor Balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa. Prije toga, bila je urednik unutrašnje rubrike sarajevskog lista "Oslobođenje", a od  1987. do 1991. dopisnik iz Kaira.

XS
SM
MD
LG