Dostupni linkovi

logo-print

Mahmutčehajić: Ništa u svijetu više ne ide protiv Bosne, samo je mi ne razumijemo


Rusmir Mahmutčehajić

Rusmir Mahmutčehajić

Predsjednik Međunarodnog foruma Bosna Rusmir Mahmutčehajić u povodu 1. marta, Dana nezavisnosti BiH za RSE govori o značaju tog datuma, ali i nastavka borbe za pluralističko društvo po mjeri svih ljudi u BiH koji je osjećaju kao svoju domovinu.

RSE: Gospodine Mahmutčehajiću, 24 godine nakon nezavisnosti BiH, da li je ispunilo ono što su građani očekivali, odnosno kakav je raspon između onoga što su građani željeli tražeći demokratsku, cjelovitu i nezavisnu BiH i onoga šta su dobili?

Mahmutčehajić: Neki ljudi su očekivali da će BiH propasti pred najzedom onih koji su smatrali da ona treba postati gradivo za kreiranje nekih novih državnih subjektiviteta na ovom prostoru. Naspram njih su stajali oni koji tu svoju zemlju, kao domovinu, kao naslijeđe, kao svoje društvo, kao kulturu vole i koji su je branili. Ona je danas u stanju da ideja razaratelja nije realizirana. Oni nastavljaju svoj pothvat onemogućavanja, osporavanaja i ogađivanja te zemlje i svih nas u njoj koji je branimo, a na drugoj strani postoje njeni branitelji, oni koji je vole, koji neće nikada dopustiti da razumijevaju sebe i budućnost bez vlastite zemlje s njenim polozima.

Prema tome, oni koji danas pitaju gdje se nalazimo, nalazimo se na istom mjestu gdje su bosanski ljudi koji vole svoju zemlju, koji je brane, koji su nepopustljivi u osjećanju da je to bezgranično velika vrijednost, pluralno društvo u kojemu pojedinci i skupine mogu realizirati svoja prava. Oni sada imaju istu zadaću - isto je braniti i vjerovati u njenu budućnost, a i oni koji je osporavaju također su tu. Prema tome, budućnost toga što su očekivanja i jednih i drugih će odrediti ko je od njih moćniji, odaniji svojoj ideji. Bosanski ljudi koji brane svoje društvo, njegovu pluralnost, kulturu i trajanje, svoju budućnost mogu osigurati čvrsto vjerujući u to što su najveće ljudske vrijednosti. Prema tome, na njima je njihova budućnost i u budućnosti ćemo biti tu i braniti ono što je vrijedno od ove zemlje, tako braniti sebe, suprotstaviti se onima koji žele razoriti i uništiti. Jednostavna poruka, jednostavna jednadžba, ali veličanstvena.

RSE: Čini se, kad već govorimo na tu temu, da Bosnu i Hercegovinu i dalje razaraju te ideje nacionalnih država. Antibosanska politika, reklo bi se – nikad jača nego danas. Kako se protiv toga boriti? Čime?

Mi danas, tu gdje se nalazimo, to jeste teško stanje, to jeste društvena agonija, ali po mome dubokom uvjerenju, perspektive branjenja Bosne, gradnje Bosne, sređivanja prilika, borbe protiv svih oblika izdaja ljudskosti, nisu nikada bile očitije.

Mahmutčehajić: Nije, ne slažem se s Vama. Jeste, snažna je antibosanska politika, ona je dugoga trajanja, ali nije shvaćena. Bosanski ljudi su bili zapriječeni u tome da misle, ali ja sam duboko uvjeren da nikada u historiji, i ta bosanska ideja, sloboda da se o njoj govori, procesi u svijetu, procesi u Evropi, nisu bili više u prilog toj ideji, više u prilog bosanske budućnosti. Prema tome, kada kažete 'Kako se tome suprotstaviti' – razgovarati otvoreno, pred očima cijeloga svijeta o bosanskoj ideji pluralnoga društva, suprotstaviti se svim oblicima njenog razaranja, iznutra, izvana. I opet, govorim, tu se nema šta promijeniti. Obrazac je jednak. Bosna – kao ideja, kao kulturna cjelovitost, kao društvena cjelovitost – ona je samo u dvadesetom stoljeću nestajala nekoliko puta sa političke pozornice. Potpuno nestajala. Nemojte zaboraviti da formiranjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca sve što je bosansko je nestalo. Potom, nakon Drugog svjetskog rata – nema Bosne osim tehničkog srpsko-hrvatskog pitanja. Ideja Bosne je tada bila do te mjere proskribirana, da vi, ako to niste istraživali, teško možete shvatiti. Na Prvom osnivačkom kongresu Komunističke partije BiH izričito je rečeno: 'U Bosni žive samo Srbi i Hrvati, a vjerska pripadanja nekih ljudi koji nisu nacionalno svjesni je rezultat njihove zaostalosti'.

Prema tome, mi danas, tu gdje se nalazimo, to jeste teško stanje, to jeste društvena agonija, ali po mome dubokom uvjerenju, perspektive branjenja Bosne, gradnje Bosne, sređivanja prilika, borbe protiv svih oblika izdaja ljudskosti, nisu nikada bile očitije. Ništa u svijetu više ne ide protiv Bosne – osim tog što je mi ne razumijemo. Pitanje razumijevanja te velike bosanske ideje koja će okupiti svoje ljude, okupiti svoje različitosti u održivi politički sistem, je nezaustavljiv proces. Na svakom od nas je pitanje sudjelujemo li u njemu, doprinosimo li. Može to izgledati, znate, mali glas u pomrčini, mala svjetiljka u pomrčini, ali to je jedini odnos prema tom stanju u kome se nalazimo i prema boljoj budućnosti.

RSE: Idemo i ka evropskom putu, međutim, čini se da već na prvim koracima imamo određene kočnice. Šta je, prema Vašem mišljenju, glavna smetnja funkcionisanju Bosne i Hercegovine, takve o kakvoj govorite?

Mahmutčehajić: Nedovoljna odlučnost onih ljudi koji su odgovorni za budućnost ove zemlje. Unutar toga, vrlo čest kukavičluk i pometenost onih koji bi bili dužni odlučno se boriti za sređivanje unutarnjih prilika. Bosna ima sve potencijale da postane subjekt međunarodnog poretka, regionalnog, evropskog i šireg, ali to podrazumijeva prethodno samorazumijevanje. Vi danas, u velikom broju slučajeva neznanja, posljedičnih pohlepa, egomanija, pometenosti, imate nesvjesno djelovanje protiv te velike bosanske ideje, predstavljanja, štićenja i razvoja bosanske pluralnosti, društvene pluralnosti.

Prema tome, pitanje naše budućnosti jeste pitanje našeg integriranja u međunarodnu zajednicu, pa tako i u taj veliki evropski pothvat, ali prva pretpostavka toga jeste ovdje javno govoriti, odlučno govoriti o svemu. Suprotstaviti se onima koji tu ideju izdaju, koji je nastoje zapriječiti itd. Mnogima se činilo da je u ratu, dakle fizička borba protiv neprijatelja koji nastoje razoriti gradove, okupirati zemlju, uništiti strukture vlasti itd, da je ona bila jednostavnija nego današnja borba za te velike ljudske ideale. Možda su oni u pravu, međutim, zašto bi se u jednome času borba smatrala završenom? Borba za bolju budućnost, borba za ljudskost, to je proces koji određuje svakog od nas pojedinačno i sve nas zajedno.

RSE: Šta poručujete građanima BiH, na cijelom njenom teritoriju kada je u pitanju 1. mart? Šta je to o čemu treba da vode računa, zajedno sa svim kontroverzama koje ovaj datum nosi sa sobom?

Mahmutčehajić: U raspadu Jugoslavije bosanskohercegovački ljudi su svojom voljom i odlukom da brane svoju državu su zapravo posvjedočili jedan od najherosjkijih pothvata u novijoj istoriji Evrope. Jeste to bila patnja, stradanje užasnih razmjera, ali oni sami pred tom činjenicim i prijetnjom njihovom opstanku nisu imali drugačiji odgovor. I to je ono što bi svaki čestiti čovjek, svaki čovjek kojem ova zemlja pripada i koji pripada ovoj zemlji, morao i trebao smatrati velikim herojskim nasljeđem koje treba čuvati od svih lupeža i nitkova i na njemu graditi ideju bh budućnosti kao prostora sretnog života bosanskohercegovačkih ljudi.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG