Dostupni linkovi

logo-print

"Mahir i Aleksa" - Kako izbjeći nove tragedije?


Mahir Rakovac i Aleksa Janković

Mahir Rakovac i Aleksa Janković

Roditelji Mahira Rakovca iz Sarajeva i Alekse Jankovića iz Niša, dvojice četrnaestogodišnjaka koji su zbog vršnjačkog nasilja u školi izvršili samoubistvo, planiraju osnovati fondaciju "Mahir i Aleksa".

Prema njihovoj zamisli, fondacija bi se bavila prevencijom vršnjačkog nasilja u školama i, kako kažu, za razliku od organizacija koje lijepo žive od konferencija i seminara, konkretnim problemima i rješenjima.

Dva dječaka, Mahir i Aleksa, nisu se poznavali, ali su imali istu nesreću. Bili su žrtve vršnjaka koji su ih bez ikakvog posebnog razloga mučili, a oni su mjesecima trpjeli nasilje i ćutali. Obojica su zbog vršnjačkog nasilja nad njima odlučili da skoče s prozora zgrada u kojima su stanovali.

Otac pokojnog Alekse, Bojan Janković, kaže da su se osjećanja i bol vratila kada su čuli vijest o Mahirovoj tragičnoj smrti.

"Prvo smo bili šokirani, zapanjeni, ponovo smo preživeli našu tragediju i čitavu našu situaciju od pre, u maju će biti pet godina. To nije floskula, nas je to sravnilo sa zemljom. Pogotovo, kroz priču, kroz retrospektivu događaja, incidenata, doživljaja...iz reči u reč i iz događaja u događaj, ispostavilo se da su to gotovo identične stvari – ponašanje nasilnika, ponašanje škole, odgovornih, institucija, a pre svega ponašanje naše pokojne dece", priča Aleksin otac.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Roditelji ovih dječaka kao, uostalom, i druge zlostavljane djece, traže iste stvari: da se krivci kazne, pooštre zakoni za maloljetne delikvente, da se radikalno izmijeni državni nadzor na školama.

Mahirova majka, Alisa Mahmutović, za Federalnu televiziju rekla je da će, ako se nešto ne učini "takve škole, na žalost, postati inkubatori za psihopate, a to će biti veliki problem društva".

"Zato ovo nije više samo naša priča, to je priča cijelog društva. Zato smo mi odlučili pokrenuti fondaciju 'Mahir i Aleksa', da se više nigdje ne ponovi nijedan Mahir, nijedan Aleksa, nijedan Harun, dakle da bi se o tome pričalo, da bi se o tome govorilo i da bi se to posvijestilo", iskreno će Alisa Mahmutović.

Nakon Mahirove smrti, u Bosni i Hercegovini su mnogi otvoreno počeli da pričaju o vršnjačkom nasilju u školama, a škole, u oba slučaja, Aleksinom i Mahirovom, pokušavaju zataškati problem.

"Izgubili smo divnog, inteligentnog, senzibilnog dječaka. Mi njegov život ne možemo vratiti. Međutim, odlučili smo i uskoro ćemo to i učiniti, osnovat ćemo fondaciju, koja će se specijalno baviti nasiljem u školama i koja će 24 sata imati otvoren prostor za pozive, za sve one koji mogu i koji hoće, da prijave bilo kakave vrste zlostavljanja", ranije je izjavio Dubravko Lovrenović, Mahirov očuh.

U Aleksinom slučaju, nasilje se vršilo pred očima osoblja škole, a pojedinci koji su mogli da to spriječe, nisu to uradili, već su, kako navodi Bojan Janković, i napredovali u karijeri.

Presuda Suda u Nišu u slučaju "Aleksa Janković"

Presuda Suda u Nišu u slučaju "Aleksa Janković"

Doduše, donesena je presuda protiv tadašnje direktorice škole Suzane Popović Ickovski u iznosu od 500.000 dinara (neznatno više od 4.000 eura), jer nisu poduzeli mjeru sprečavanja višemjesečnog vršnjačkog nasilja nad Aleksom Jankovićem. Zato je nužno osnovati fondaciju.

"Nama su se javile na hiljade roditelja. Kada slušate te ljude, neke stvari su kao definicija. Baš zbog toga i iz tih razgovora se nametnulo da treba da postoji takva jedna fondacija. Mi još uvek nismo precizirali krug delovanja, ali on se sam po sebi nameće u kojem pravcu treba da idemo. Ta fondacija, barem sa naše strane, će biti pružanje pomoći žrtvama nasilja, pre svega deci, pružanje j pomoći roditeljima, savetodavnog karaktera", objasnio je za RSE Bojan Janković.

Put do pravde je bio dug i mukotrpan, kaže Janković. Institucije države, trome i nezainteresovane, jedino pod pritiskom javnosti reaguju, i to u većini slučajeva mlako.

Na društvenim mrežama, javnost traži donošenje zakona - "Aleksinog" u Srbiji i "Mahirovog" u Bosni i Hercegovini, kako bi maloljetni delikventi bili kažnjeni adekvatnom kaznom za počinjeno krivično djelo.

Izjava Zaštitnika građana Srbije na nepostupanje Aleksine škole

Izjava Zaštitnika građana Srbije na nepostupanje Aleksine škole

No, "Aleksin zakon" u Srbiji, iako napisan, zbog opstrukcija nije donesen.

A za donošenje oštrijih sankcija za maloljetne delikvente u Bosni i Hercegovini, Lovrenović je u medijima rekao da zakonodavstvo zemalja regiona ne bi bilo adekvatno.

"Pokazuje to Aleksin slučaj. Mi smo sa roditeljima vrlo često u kontaktu. Njihovo iskustvo, koje traje već petu godinu, tj. agonija, ne pokazuje da nam zakon Srbije može biti u tom smislu uzor. Zakoni Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, mogu za nas biti jako dobri uzori", rekao je Lovrenović.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG