Dostupni linkovi

logo-print

Institucije i društvo u BiH: Maćehinski odnos prema arhivu


Državni arhiv BiH 21. februara 2014.

Državni arhiv BiH 21. februara 2014.

Čuvari zapisa o identitetima naroda, zgrade arhiva, u svakoj državi bi, po vrijednosti svega što se u njima čuva, morale biti posebno zaštićene, no to nije slučaj u BiH. Dio arhivske građe nepovratno je uništen tokom protesta u februaru, a sanacija i rekonstrukcija ostatka građe poprilično sporo se odvija. Povodom obilježavanja Međunarodnog dana arhiva neophodno je ukazati na maćehinski odnos institucija, ali i društva BiH općenito, spram državnog arhiva.

U nepovrat je u vatrenoj stihiji, tokom protesta u Sarajevu 7. februara ove godine, otišlo 15.300 dokumenata. Izgorjela je arhiva koja je sadržavala značajan broj građe između dva svjetska rata i perioda austrougarske vladavine, uključujući i dokumentaciju sa suđenja Gavrilu Principu, ali i personalni dosije, poput onog mostarskog gradonačelnika Mujage Komadine. Stradala je originalna građa u depou broj 1. Postoje i dokumenti koji su djelimično stradali, jer su gorjeli samo na rubovima. A tokom gašenja požara oštećeni su materijali koji nisu zahvaćeni vatrom, već su stradali zbog velike količine vode.

Njihova sanacija ide jako sporo, tvrdi v.d. direktor Historijskog muzeja BiH, Sejdalija Gušić:
„Ono što je bilo do arhivista mi smo uglavnom uradili - ispraznili smo te prostorije i postupile u skladu sa preporukama kolega iz inostranstva vezano za restauraciju i obnovu oštećene arhivske građe. Vijeće ministara još nije reagovalo u pravom smislu da nekim interventnim sredstvima ubrza proces rekonstrukcije ili adaptacije izgorenog depoa u građevinskom smislu i u smislu nabavke.“

Za ovaj problem rješenje su ponudili stručnjaci iz Italije, Slovenije i Češke Republike. Nakon što su uvidjeli stanje u kojem se našla arhivska građa Arhiva BiH, dali su preporuke bh. arhivistima. Restauratorka Marija Carlom Sclocchi:

„Mi poznajemo dobro procese sušenja materijala jer smo i ranije imali iskustva s tim. Radićemo tako da ćemo to isušiti, a potom spriječiti infekcije kako bismo spriječili razvijanje plijesni na tom mokrom materijalu.“

Zahvalni na dobronamjernosti kolega iz Evrope, arhivisti Arhiva BiH svjesni su da za ono što bi trebalo da urade kako bi sačuvali ono što se sačuvati da nemaju dovoljno novca. Jedan od njih, Duško Vržina kaže:

„Kod evakuacije smo primijetili da će ipak biti šansi da se spasi više nego što smo u prvi mah očekivali. Samo moram reći da će nam trebati u liječenju i daljoj zaštiti od propadanja oštećene građe velika pomoć zajednice, trebaće nam sredstva. Nemamo za sada ni tehniku ni tehnologoju kojom se to sve može raditi.“

Štete nastale tokom paljevine jesu ogromne. Pretpostavlja se da je uništeno oko 20 odsto građe. No jedno od pitanja na koje nema odgovora i dalje stoji - zbog čega su vrijedni povijesni dokumenti ostali u vlažnim podrumima, neosiguranim depoima i kartonskim kutijama? Arhivista Boro Jurišić kaže kako nemaju baš mnogo opcija:

„Mi nismo imali stvarno uslova, ali ovdje nije bilo bar vlage. Jedinu u ovom depou bio drveni pod, bio je truo, a na ovim policama ima čak i gelera od prošlog rata i vidi se da su savijene. Ove sve dole betonirane su, ali je vlaga - podzemne vode, Miljacka. Imamo dva depoa koja nam stalno prave probleme. Vode bude, pa onda ujutro ide naša ekipa i to malo pokupimo.“

Arhiv BiH čuva najstariju i najvažniju arhivsku građu - od otomanskog perioda do kraja Drugog svjetskog rata. No Arhiv nema svoje prostorije. Građa je smještena na četiri lokacije - u zgradi Predsjedništva, u Pravosudnoj palati, u zgradi Vlade FBiH - bivši Centralni komitet Saveza komunista, i u zgradi državnih institucija na Marindvoru. Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, zgrada Predsjedništva BiH i građa Arhiva BiH nedavno je stavljena na listu ugroženih spomenika BiH. U Komisiji su, uz ostalo, upozorili kako državni Arhiv ne može biti smješten na četiri lokacije.

„Politika nema dovoljno sluha za očuvanje kulturnog nasljeđa u čitavoj BiH. Mi smo apelovali na institucije BiH, koje mogu da pomognu, i na čitavu bh. javnost da Arhiv BiH u ovom momentu mora da dobije adekvatan prostor i finansijsku pomoć kako bi se uspjela zašititi ona građa koja još uvijek nije oštećena, a kojoj isto tako prijeti devastacija“, kaže
Alisa Marjanović iz Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH.

Da se bh. institucije maćehinski odnose spram vrijedne kolekcije kulturno-historijskog naslijeđa i identiteta svih naroda na ovim prostorima, potvrđuje i činjenica da u vitrinama ove države nema, naprimjer, Povelje Kulina Bana. O očuvanju bh. identiteta više brinu stranci koji su, poput onih iz Austrije, spremni uručiti Bosni i Hercegovini dokumente koje su ranije kopirali u Arhivu BiH.
  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

XS
SM
MD
LG