Dostupni linkovi

logo-print

Lustig: Umjetnošću utječemo na promjene


Sa pres-konferencije u Sarajevu, 6. novembar 2014.

Sa pres-konferencije u Sarajevu, 6. novembar 2014.

U Sarajevu će se 7. i 8. novembra održati treći Festival tolerancije. Riječ je o inicijativi koju je pokrenulo zagrebačko udruženje građana Jewish Film Festival i ima regionalni značaj.

Vođena predsjednikom Brankom Lustigom, dvostrukim oskarovcem i preživjelim strahote holokausta, kroz projekcije filmova i razgovorima namjera Festivala je osvijestiti društva u regiji i šire o potrebi očuvanja vrijednosti tolerancije, odnosno nužnosti prihvatanja različitosti.

Poslije Beča i Cetinja, Festival dolazi u Sarajevo, a potom putuje za Beograd i Ljubljanu.

U bh. prijestolnici biće prikazano osam filmova: tri igrana, tri dokumentarna i dva kratka. Riječ je o ostvarenjima novije produkcije, mada ima i onih nastalih prije nekoliko godina a čija je tematika aktuelna i danas.

"Uvijek nastojim da ne bude previše filmova izraelske proizvodnje, jer ne bih želio da se kaže da je to židovska propaganda. Nažalost, o holokaustu se više ne snima toliko filmova. Teško je naći takve filmove, tako da imamo filmove o toleranciji", istakao je Branko Lustig, predsjednik Festivala tolerancije.

Predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci rekao je u četvrtak na pres-konferenciji kako vjeruje da će Sarajevo - kao grad koji je postao poznat po svojim filmskim festivalima, ne samo po Sarajevo Film Festivalu, nego i po Pravo ljudski festivalu - postati prepoznatljiv i po Festivalu tolerancije.

Jakob Finci

Jakob Finci

"Pogotovo sa interesom očekujemo Festival sljedeće godine jer 2015. Jevrejska opština Sarajevo obilježava 450 godina svoga postojanja, pa će i Festival biti jedan doprinos obilježavanju ovoga jubileja koji, u stvari, pokazuje šta znači tolerancija u stvarnom životu. Jer, imati u jednom gradu besprekidno 450 godina jevrejsku zajednicu mnogo znači i govori o toleranciji toga grada i te sredine", kazao je Finci.

Bez obzira što se priređuje u nekoliko gradova regije, zadatak Festivala je da prikazuje različite programe tematski vezane za probleme koji se regionalno pojavljuju, dok je jedan dio programa posvećen holokaustu.

Sljedeće godine zagrebački Festival tolerancije biće posvećen 20-godišnjici genocida u Srebrenici.

Praksa ove filmske smotre je da mladi prvo pogledaju film, a potom slijedi svjedočanstvo Branka Lustiga o vlastitim iskustvima iz koncentracionih logora koje povezuje sa problemima današnjice.

Pitanja koja djeca nakon toga postavljaju su dokaz da se stvari mogu mijenjati i kroz umjetnost i kroz edukaciju.

"Jedno od pitanja, naprimjer, u Zagrebu je bilo: 'Na koji način mogu direktno i od sada djelovati da se ljudi međusobno poštuju i da postoji suživot'. Teško je odgovoriti na to pitanje, ali smo mladima rekli da u svakodnevnom životu i prilici svaki čovjek pojedinačno može doprinijeti toleraniciji i suživotu", rekla je Nataša Popović, osnivačica i direktorka Festivala.

U nedjelju 9. novembra obilježiće se 25 godina od rušenja Berlinskog zida - simbola Hladnog rata i Željezne zavjese. Za Branka Lustiga, nema razloga obilježiti ovaj dan.

Branko Lustig

Branko Lustig

"Zato što neonacista još uvijek ima u Njemačkoj i to mladih i to više na istoku nego na zapadu zemlje. Evropa se promijenila, što se tiče Rusa, što se tiče tog utjecaja koji je bio za vrijeme kada je postojao Zid. To više nije takva Evropa, to je jedna druga Evropa, ali se nije bitno promijenila u odnosima među ljudima. Još uvijek vladaju neki strahovi, samo ovog puta ti strahovi više nisu od onoga što je bilo nekada ruski, nego danas su to strahovi od neonacizma i jako se širi u onom dijelu Evrope (Rusija, op.a.)", kaže Lustig za RSE.

Branko Lustig smatra da se Evropa još uvijek nije promijenila zbog dominantnosti antisemitizma. Međutim, ističe on, asimilacijom može doći do značajnih promjena u evropskom društvu.

"Od Berlinskog zida je prošlo 25 godina i to nije ništa. Ali, upravo umjetnošću i ovim festivalom utječemo na promjene. Pa, zar bih ja kao 82-ogodišnjak putovao okolo nonstop i govorio o promjenama. To je jedini način, jer kad mi koji smo to preživjeli umremo, teško će ljudi vjerovati da je čovjek čovjeku mogao nanijeti toliko zlo, odnosno da su ljudi preskakali preko Zida i da su na njih pucali kao na zečeve. Samo dobrota i tolerancija nas mogu spasiti", zaključuje Lustig za RSE.

  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

XS
SM
MD
LG