Dostupni linkovi

logo-print

Privrednici sa Lukšićem: Zabrinjava rast duga i pad investicija


Ilustracija

Ilustracija

Imajući u vidu sve nedaće sa kojima se crnogorski privrednici suočavaju, od njihovog susreta sa premijerom Igorom Lukšićem u ponedjeljak se očekivalo da će biti obilježen burnim izlaganjima, kritikama i polemikama, ali se to nije desilo.

Diskusije su bile duge i mlake, a njihov rezultat je bio samo ponovno podvlačenje već poznatih problema.

"Zabrinjava brzina rasta spoljnog duga i rastuća nelikvidnost preduzeća", istakao je glavne probleme crnogorske privrede predsjednik crnogorske Privredne komore Velimir Mijušković, koji je, rekavši da je potrebno naći pravu mjeru između realnih potreba privrede i stavljanja u funkciju imobilisanih bankarskih finansijskih sredstava, u uvijenoj formi ukazao na nedostatak volje banaka da ožive dodjelu kredita preduzećima.

"Razlog za brigu predstavlja i pad direktnih stranih investicija", upozorio je Mijušković.

"Kada je riječ o direktnim stranim investicijama jedno je sasvim jasno - da u sadašnjem ekonomskom momentu investitori sa visokim stepenom pažnje sagledavaju prilike u zemlji za koju se odluče da ulažu. Oblast na koju bismo mi u Crnoj Gori mogli računati kao nešto gdje je realno očekivati svježi inostrani kapital je oblast energetike. Činjenica da se radi na Strategiji razvoja energetike do 2030. godine ne bi smjela da znači zamrzavanje svih aktivnosti do donošenja tog dokumenta", ocjenjuje on.

"Nelikvidnost kao glavni faktor ranjivosti privrede", označila je i potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, koja je rekla da prioriteti za buduće poslovanje moraju biti: likvidnost, pristup finansijama, radno zakonodavstvo, javne nabavke, takse i porezi, siva ekonomija i konkurentnost.

Filipović je naglasivši da međusobna potraživanja privrednika i dalje rastu, istakla da rješenje nelikvidnosti nije moguće u kratkom roku.

"Ukupan dug, prema najnovijim podacima koji obuhvataju 10 mjeseci, a koje je saopštila Centralna banka je 363 miliona eura i u odnosu na prethodni mjesec to je povećanje od 3, 86 posto. Kao rješenja možemo nabrojiti – unapređenje propisa u izvršnom i stečajnom postupku, ograničenje vlasnicima firmi u blokadi, osnivanje novih firmi, eliminisanje u kašnjenju od strane države, i na kraju implementirati preporuke EU o borbi protiv kašnjenja u izmirivanju komercijalnih transakcija", kaže Filipović.

Rizik od recesije sve veći

Svrha susreta privrednika i premijera je trebalo da bude diskusija o trenutnom stanju crnogorske privrede, odnosno, načinima za prevazilaženje krize. Međutim, u moru diskusija koje se mogu podijeliti na preopširna ukazivanja na opšta mjesta ili čak i samoreklamerska izlaganja za koje se ne zna da li su motivisana značajnim prisustvom medija ili pak premijera, mogle su se, između ostalog, čuti i brojne žalbe na prepreke koje su se, primjera radi, sa aspekta drvne industrije, odnosile na nedovoljno dobar kvalitet drveta u prestarelim domaćim šumama.

Predstavnik malih i srednjih preduzeća Rajko Bulajić je iznio jedan od rijetkih konretnih prijedloga.

"Prije svega neophodno je stvoriti uslove i ubrzati postupak prinudne naplate dospjelih potraživanja i sa tim u vezi učiniti transparentnim bonitet društava za sve učesnike na tržištu. Ovo su dva prijedloga koji u suštini sadrže tehničku problematiku, ne zahtijevaju dodatna sredstva. Prema onome što smo čuli na odboru i prema što smo vidjeli u analizi koja nam je prezentirana mislimo da bi jedan napor u ovom pravcu značajno doprinio rješavanju problema", ocijenio je Bulajić.
Katnić: Ukoliko ne dođe do kolapsa u euro zoni bićemo suočeni sa manjim prilivom kapitala po osnovu investicija i bankarskog kreditiranja.

U vrijeme slanja ovog izvještaja, premijer Igor Lukšić se još nije obratio skupu, ali je ministar finansija Milorad Katnić rekao da je jedini odgovor na aktuelne probleme konzistentna fiskalna politika, prije svega, kroz smanjenje budžetskih rashoda i povećanje prihoda, koje se neće sprovoditi kroz povećanje poreza, već širenjem poreske osnovice.

Katnić je tokom izlaganja, precizno i konkretnije od samih privrednika locirao glavne probleme.

"Prognoze rasta su značajno smanjene, a rizik od nove recesije u Evropi je sve veći. Negativni trendovi neminovno će značiti smanjenje trgovine, smanjen nivo i pristup kapitalu, manje investicija i manji ekonomski rast za sve države Evrope. U najboljem slučaju, ukoliko ne dođe do kolapsa u euro zoni bićemo suočeni sa manjim prilivom kapitala po osnovu investicija i bankarskog kreditiranja. Finansiranje će očigledno biti nedostupnije, a i skuplje. U Crnoj Gori smo suočeni sa problemom nelikvidnosti, fiskalnog i socijalnog pritiska, skupog novca i nedovoljne efikasnosti ukupnog sistema. Pored ovoga suštinski problemi su nedovoljna konkurentnost i produktivnost privrede, strukturna nezapošljenost i starenje populacije", nabrojao je Katnić.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG