Dostupni linkovi

logo-print

Luksemburg - zemlja stranaca, šengena i visokog standarda


Luksemburga spada među zemlje s najvišim životnim standardom i rastućom ekonomijom, u kojoj živi 30 posto stranaca. Među njima je znatan broj onih koji su stigli s prostora bivše Jugoslavije.

U glavni grad istoimene države Luksemburg, Dino je stigao je 1996. godine. Porijeklom iz Berana, Crna Gora, kaže nam da nije želio završiti na ratištu jedne od jugoslovenskih država. Nekoliko godina živio je sa ocem u Švicarskoj. U Luksemburg je preselio radi posla, jer plaće su mnogo bolje, porezi niži.

Posljednjih deset godina radi kao vozač autobusa u jednoj turističkoj agenciji.

„Školu sam završio u Crnoj Gori. Otac mi je bio ovdje prije 28 godina, radio je sezonski. '96. godine sam došao definitivno ovdje. Mogu da kažem: država je fina, prihvatili su nas. U početku su se naši ljudi bavili većinom građevinarstvom. No, nove generacije već napuštaju građevinu, idu u arhitekte, profesore, funkcionere“, kaže on.

U Luksemburgu, koji broji oko 600.000 stanovnika, živi 180 nacija. Od ukupnog broja stanovnika, njih 43 posto ne posjeduje luksemburško državljanstvo, a računa se da tek oko 15 posto ljudi koji trenutno žive i rade u Luksemburgu ima luksemburške korijene.
U Luksemburgu, koji broji oko 600.000 stanovnika, živi 180 nacija. Od ukupnog broja stanovnika, njih 43 posto ne posjeduje luksemburško državljanstvo.

Zanimljivo je da u Luksemburg svakog jutra na posao dolazi oko 100.000 radnika iz Njemačke, Francuske i Belgije. Posebni zakoni o pravima i obvezama useljenika ne postoje, te se omogućuje stranim državljanima isti radno-pravni i socijalni tretman kao i za sve ostale građane.

U ovoj državi, dužine 90 i širine 50 kilometara, ukupni bruto društveni proizvod je 14 milijardi dolara, po glavi stanovnika oko 40.000 američkih dolara, što zemlju svrstava medu najbogatije države svijeta.

RSE: Rekli ste da je ovo prilično dobra zemlja za živjeti.

Dino: U odnosu na druge države oko Luksemburga, Njemačku, Francusku, Belgiju, gdje su prosječne plate 1.200-1.300 eura, Luksemburg je jedna od boljih država što se tiče plate. Minimalne plate su 1.600 eura. Šta me može vratiti? Samo penzija. Ostalo – ne planiram.

Tačan broj osoba koje vode porijeklo iz bivše Jugoslavije, a žive u Luksemburgu, teško je odrediti. Značajan broj stigao je početkom pedesetih godina. Statistički podaci - samo za 1989. godinu - kažu da je nešto preko 2.000 građana SFRJ, od toga veliki broj sa područja BiH, radilo u Luksemburgu.

(Fotogalerija: Reportaža iz Luksemburga)

Nezvanične procjene govore da u Luksemburgu danas živi oko 6.000 osoba koje dolaze sa prostora Bosne i Hercegovine.

„Već 1991. godine u Luksemburg dolaze prve izbjeglice, mlađe muške osobe iz Hrvatske i Srbije koje nisu željele ići u rat, zbog čega im je kasnije bilo teško odlučiti se na povratak. Godinu dana kasnije na hiljade izbjeglica stiglo je u Luksemburg iz Bosne, pretežno Srba iz Banjaluke, Bošnjaka iz Tuzle i ostalih dijelova BiH. U to vrijeme prihvatili smo 3.000 osoba, što je značilo gotovo jedan posto populacije. Veliki val izbjeglica, oko 5.000, stigao je i sa Kosova krajem devedestih. U posljednje vrijeme imamo nove tražioce azila, uglavnom Roma koji dolaze iz Srbije“, navodi Victor Weitzel, savjetnik ministra vanjskih poslova.

Evropska investiciona banka i Eurostat

Luksemburg je član Vijeća Evrope još od 1948., Evropskog udruženja za ugljen i čelik od 1951., a Evropske zajednice od 1957. U njemu je smještena generalna kancelarija Evropskog parlamenta i Evropskog suda pravde, čiji je zadatak tumačenje direktiva EU, kaže pravni stručnjak Zlatan Terzić.

„Njegov osnovni zadatak je ujednačavanje prava u cijeloj Evropskoj uniji, ali tako što se svako može obratiti – i država, članica EU, i pojedinci, i pravna i fizička lica“, kaže Terzić.
Ilustracija

Ilustracija


Luksemburg je poznat kao međunarodni finansijski centar koji broji više od 7.000 domicilnih holding kompanija i 230 banaka, što čini najveću bankarsku koncentraciju u Evropskoj uniji.

Za zemlje Zapadnog Balkana posebno je važna Evropska investiciona banka, finansijska institucija Evropske unije koja osigurava dugoročno finansiranje određenih kapitalnih projekata u Evropskoj uniji, ali i u 120 drugih država širom svijeta.

„Projekti koji dolaze iz vaših zemalja dobijaju sve bolji tretman. U zemljama Zapadnog Balkana danas postoje jasne oduke u smislu određivanja prioriteta koje odlučno podupiru i institucije vlasti. To je nešto što svakako pozdravljamo“, kaže Dominique Courbin, voditelj odjela za Zapadni Balkan.

Još jedna zanimljiva institucija EU smještana je u Luksemburgu - Eurostat, statistička služba Evropskih zajednica, koja prikuplja i obrađuje statističke informacije iz država članica koji se upotrebljavaju kao podloga za pripremu i sprovođenje politika Zajednice.

Raspolaže nevjerovatnom bazom podataka i o zemljama potencijalnim kandidatima EU. Za razliku od bh. političara, Irlanda Šramicka iz Eurostata kaže kako popis stanovništva nije političko pitanje.

„Možete imati, primjerice, sedam posto nezaposlenih, i neko će reći: vlada dobro radi ili ne radi. To je intepretacija. Slično je i sa popisom, u kojem imate pitanja i o nacionalnosti, i religiji. To jeste osjetljivo pitanje, ali, s druge strane, ako analizirate iskustva zemalja članica Evropske unije, 17 od 27 ih je stavilo to pitanje u popis, što znači da to pitanje zapravo nije obavezujuće za nas. Ono zavisi, prije svega, od vaše države, i da li želite ili ne želite imati cjelovite podatke po ovom pitanju“, objašnjava on.

U Luksemburgu se rodio Robert Šuman na čiju je incijativu 1951. osnovana Evropska zajednica za ugalj i čelik, koja je nepovratno učvrstila saradnju i međuzavisnost evropskih država stvarajući temelj moderne zajednice evropskih zemalja.

Luksemburžani danas žive lagodnim životom, ponosni na svoj visok standard, ali i činjenicu da je upravo u ovoj zemlji, u mjestu Šengen na rijeci Mozel, potpisan i dokument o slobodnom kretanju.

Dovoljno otvoreni za sve građane i narode koji su ovde našli svoj dom, istovremeno su ponosni i na svoju svoju induvidualnost, koja je potvrđena i kroz nacionalni moto: „Mir welle bleiwe, wat sin“ - Želimo da ostanemo ono što jesmo.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG