Dostupni linkovi

logo-print

CG: Loš odnos države prema poljoprivredi povećava uvoz hrane


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Umjesto da bude izvoznik hrane, Crna Gora uvozi velike količine prehrambenih proizvoda za koje svake godine daje stotine miliona eura. Problem je još ozbiljniji ako se zna da, umjesto da opada, iz godine u godinu raste.

Kakve su mogućnosti Crne Gore da sopstvenom proizvodnjom supstituiše uvoz hrane i šta je potrebno za rješenje problema prekomjernog uvoza hrane.

Jedan od najtežih problema crnogorske ekonomije je prevelik uvoz u odnosu na izvoz, a najdrastičniji primjer neuravnoteženosti sistema je uvoz hrane koji je, izražen u novcu, vrijedniji od cjelokupnog godišnjeg izvoza, a posebno zabrinjava činjenica da, umjesto da se smanjuje, uvoz hrane konstantno raste.

Kakve su mogućnosti Crne Gore da sopstvenom poljoprivrednom proizvodnjom supstituiše uvoz - pitali smo ministra poljoprivrede Petra Ivanovića.

“Moramo govoriti o substituciji na dva nivoa – na organskom i isto tako kvalitativnom i ja očekujem da će upravo sve ovo što radimo na razvoju organske proizvodnje dati rezultate, kao što će i određene subvenecije koje su usmjerene na povećanje zasada i povećanje broja grla stoke malo po malo dati rezultatae koje svi priželjkujemo”.

Domaći proizvodjači se suočavaju sa mnoštvom problema, ali kao jedan od najozbiljnijih je taj što se odvajaju mala budžetska izdvajanja za poljoprivredu. Poredjenja radi: Slovenija za poljoprivredu izdvaja preko pet procenata, Hrvatska skoro četiri i po, Makedonija četiri, Srbija 3,7 odsto. Jedino je Crna Gora za poljopirvredu u 2013. odvojila 1,7 odsto, odnosno, 20,3 miliona eura.

“Ono što su potrebe crnogorske poljoprivrede za neki period od desetak godina su ulaganja u kontinuitetu uz kvalitetnu državnu politiku, ulaganja od nekih 50 miliona eura koji bi bili izdvojeni za budžet Ministarstva poljoprivrede. Sa takvom politikom ulaganja Crna Gora bi za desetak godina, ako ne postala izvoznik hrane, ono bi u znatnoj mjeri smanjila izuzetno visok unos poljoprivrednih proizvoda”, kaže predsjednik Poljoprivredne unije, Dragoljub Nenezić.

U strukturi ukupnog prošlogodišnjeg uvoza, prema podacima državne statistike, najviše su zastupljeni, upravo, prehrambeni proizvodi i žive životinje u iznosu od 356,6 miliona eura, u čemu meso i mesne preradjevine učestvuju sa 84,3 mil. eura i žitarice i preparati žitarica sa 57.1 mil. eura. Predimenzioniranost uvoza hrane se najbolje sagledava kada si ima u vidu da je za tu stavku prošle godine izdvojeno skoro 357 miliona, a da je cjelokupan izvoz Crne Gore bio vrijedan svega 10 miliona eura više. Neravnoteža se uočava i u odnosu na podatak da se prehrambenih proizvoda iz Crne Gore izveze svega 27 miliona eura.

Da bi proizvodili više i bolje, poljoprivredni proizvodjači od države traže subvencije.

“Proizvodi iz uvoza su jeftiniji od naših proizvoda zato što su to proizvodi iz zemalja iz kojih mi uvozimo repromaterijal jer mi u Crnoj Gori ništa od repromaterijala za poljoprivredu ne proizvodimo, sve se uvozi. Zemlje izvoznice imaju subvencije za izvoz. Državi je u inetersu da se uvozi to neka oni pričaju što god hoće jer se tu plaća PDV od naših proizvoda nema PDV-a. a imamo i uvoznički lobi koji je vrlo jak i konstantan toliki niz godina. Sada je to teško razbiti i uvozi se sve i svašta”, kaže poljoprivrednik Ratko Vujošević.

Sudeći po riječima ministra poljoprivrede Petra Ivanovića, može se zakjučiti da će domaći proizvodjači hrane, na kupovinu goriva za poljoprivredne mašine po povlašćenoj cijeni, morati još da čekaju.

“Mi nemamo problem volje ili problem regulative nego tehničke probleme opremljenosti pojedinih pumpi. To je u EU urađeno na način da se moraju izdvojiti posebni punktovi da ne bi bilo pokušaja da se zloupotrijebi ono što se pokušava dati kao podsticaj poljoprivrednim proizvođačima za neke druge svrhe to je već u jednoj proceduri rješavanja ali ta procedura zahtijeva svoje vrijeme i komunikaciju sa vlasnicima benzinskih pumpi. Zahtijeva takođe neke tehničke i tehnološke promjene kod njih samih. Dakle, potrebno je vrijeme da se ta ideja realizuje, a za to je potreban sistem”.

Ministar Ivanović je odgovorio i na pitanje - da li se u Vladi razmišlja o uvodjenju subvencija za nabavku sjemena, djubriva i stočne hrane.

"Ne može vlada ili bilo koja država uvijek pomagati svaki segment poljoprivredne proizvodnje to će onda izgubiti svoj smisao ali ono gdje možemo pomoći jested a uredimo ovaj dio kroz kooperative, kroz nekadašnje zadruge. Da ljudi koji imaju zajednički interes zajednički rade, da štite svoj interes na jedan bolji i kvalitetniji način, da se udružuju. Mi u ovom problemu imamo konflikt između trgovine i poljoprivrede Trgovine koja ima neke svoje zakonitosti, svoje marže, svoje procedure i po momo mišljenju razmunih zahtjeva poljoprivrednih proizvođača. Ali taj konflikt se ne može pomiriti drugačije osim ako poljoprivredni proizvođači ne budu bili jedinstveniji a biće jedinstveniji kroz po mom mišljenju kooperative i jačanje sopstvenih udruženja".
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG