Dostupni linkovi

logo-print

Sjećanje na zatočene: Dan u logoru dovoljan za cijeli život patnje


Logor Stajićevo

Logor Stajićevo

U Hrvatskoj se obilježava Dan sjećanja na zatočene i nestale. Prema službenim podacima, u ratu početkom devedesetih preko 8.000 ljudi bilo je u logorima i zatvorima u Srbiji, a oko 300 njih je u zatvorima i logorima ubijeno.

Prema službenim podacima oko 8 tisuća Hrvata bilo je u prvoj polovici devedesetih godina zatočeno u logorima i zatvorima u Srbiji. Svi su oni držani mjesecima u neljudskim uvjetima, torture i premlaćivanja bile su redovita pojava, a preko 300 ljudi je u logorima i ubijeno. Na spomen najveće razmjene u Nemetinu kod Osijeka, kada je na današnji dan prije 20 godina razmijenjeno 714 hrvatskih logoraša, većinom Vukovaraca, danas se u Hrvatskoj obilježava Dan sjećanja na zatočene i nestale. Tada je razmijenjen i aktualni ministar branitelja u hrvatskoj Vladi, Vukovarac Predrag Matić, koji je danas bio među onima koji su položili vijenac na spomenik na mjestu te razmjene.

„Punih 270 dana, devet mjeseci, tri logora –Stajićevo, Niš i Sremska Mitrovica, batina za tri normalna života, možda i više...“

Matić je kazao kako su za osnivanje i postojanje logora u Srbiji odgovorni tadašnja JNA i političko vodstvo tadašnje krnje Jugoslavije. Vukovarac i nekadašnji logoraš Zoran Šangut upozorava u izjavi za RSE da se radi o zločinima koji su do današnjeg dana nekažnjeni.

„Hrvatska politika treba inzistirati da se procesuiraju odgovorni za ratne zločine koji su se tamo dogodili. Ja sam svjedok četiri ubojstva. Procesuiranje ratnih zločina i odgovornih – od Aleksandra Vasiljevića, Miroslava Živanovića i svih koji su bili za to odgovorni, plaćanje ratne odštete za sve koji su bili tamo zatočeni i koji su doživjeli strahote, kao i obilježavanje svih tih logora – mislim da je to dugoročan proces na kojem hrvatska politika mora inzistirati“, kaže Šangut.

Podjednako tako, Vukovarac Ivan Pšenica:

„Do sada je preko 300 osoba pronađeno i ekshumirano na raznim grobištima diljem Srbije. To je nešto što pokazuje što se to događalo u tim logorima. Logor u kojem sam ja bio – Begejci – oni su ga zvali sabirni centar, taj logor je nakon razmjena srušen, da ne bi bio svjedok vremena u kojem je postojao. To je također dokaz zločinačkog nauma koji je također postojao u tom političkom i vojnom vrhu u Srbiji, za koji na žalost danas nema odgovornosti. Niti po jednom pitanju taj politički i vojni vrh Srbije nije dotaknut odgovornošu, evo do dan-danas.“

Među 8.000 hrvatskih logoraša u srpskim logorima i zatvorima što ih vodi službena evidencija bile su 532 žene, preko 200 muškaraca mlađih od 18 godina i 424 muškarca starija od 60 godina.

Šangut koji vodi Udrugu pravnika 'Vukovar '91' podsjeća da je prije pet godina beogradskom Tužiteljstvu za ratne zločine podnio krivičnu prijavu za ratne zločine za pet logora u Srbiji s početka devedesetih.

„To su Stajićevo, Begejci, Niš, Sremska Mitrovica i Beograd. A 2009. godine smo u dva navrata pokušali obilježiti logor Stajićevo, međutim tadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić nam je to zabranio.“

Zoran Šangut (desno)

Zoran Šangut (desno)

Na pitanje da li očekuje pomak nabolje ili nagore nakon promjene vlasti u Srbiji, Šangut kaže: „Mi ćemo vjerojatno već sljedećeg tjedna poslati službeni dopis novom predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliću, gdje ćemo ga obavijestiti da bi u desetom mjesecu došli i zapalili svijeće za sve ubijene u logoru Stajićevo, pa ćemo vidjeti hoće li nam novoizabrana politička garnitura u Srbiji to dopustiti.“

Udruga zagrebačkih branitelja Vukovara povodom današnjeg dana zatražit će od predsjednika Ive Josipovića da se svim nekadašnjim logorašima dodijeli spomen-medalja, a od države traže da niti ne pomišlja na razgovore o povlačenju tužbe za genocid protiv Srbije, dok preživjeli i obitelji ubijenih logoraša ne dobiju moralnu i materijalnu odštetu od države na čijem su teritoriju zatočeni i zlostavljani.

Na današnjem obilježavanju u Nemetinu bio je i nekadašnji član bosansko-hercegovačkog Predsjedništva Sulejman Tihić, koji je dio svog zatočeništva u srpskim rukama 1992. godine proveo u Sremskoj Mitrovici zajedno sa zarobljenim Vukovarcima, a prvi se puta sa njima susreo koji mjesec ranije u Bosanskom Šamcu kada su prvi među njima bili razmijenjeni.

„Ja tada nisam ni slutio da ću se naći među Vukovarcima u Sremskoj Mitrovici. I kada bi posmatrali patnju u životu jednog čovjeka – koliko je potrebno u fondu patnje – dovoljno je bilo provesti jedan dan u tome logoru“, sjeća se Tihić.

* Dokumentarni film "Glavu dole, ruke na leđa" o logorašima u Begejcima i Stajićevu u produkciji B92 možete pogledati ovdje
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG