Hrvatska u EU: Ljudska prava i povratak Srba ostaju prioriteti
Europska unija je sa gotovo 2 milijuna eura nepovratnih sredstava pomogla devet projekata nevladinog sektora u demokratizaciji, integraciji manjina, ljudskim pravima i održivom povratku.
Preko 30 nevladinih udruga sudjelovat će u devet projekata koji se bave ljudskim i manjinskim pravima i povratkom izbjeglica, a koje Europska unija sufinancija u okviru svojih programa.
„Europska unija posvećuje posebnu pozornost ljudskim pravima i održivom povratku izbjeglih Srba“, kazao je šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren.
„Posebnu smo pozornost tim pitanjima posvetili u hrvatskim pristupnim pregovorima s Europskom unijom, i ona ostaju od presudne važnosti do punopravnog članstva i nakon toga“, naglasio je Vandoren.
Ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić kaže kako se napravilo dosta, ali priznaje da još velik broj srpskih povratnika živi u teškim uvjetima.
Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić kazala je kako se napravilo dosta, ali da još uvijek ima velik broj srpskih povratnika koji žive u teškim uvjetima.
„Često je to – 'ajmo reći – starije naše stanovništvo, koje je doista u mnogim mjestima u kojima sam ja bila potpuno nezaštićeno. Socijalno su isključeni, nemaju socijalnu pomoć, žive od toga hoće li im neka humanitarna udruga danas donijeti neki obrok ili neće, žive na mjestima gdje često puta nisam niti mogla poslati centar za socijalnu skrb jer nema ni ulice ni kućnog broja, pa nisam znala kako da ih tamo uputim...“, kaže Milanka Opačić.
Ona je naglasila da je važno uspostaviti mehanizme koji će detektirati kršenja ljudskih prava kako bi ih bilo što manje i u tome je važna pomoć nevladinog sektora.
Stambeno zbrinjavanje i posao
"Institut splitske novinske agencije STINA provodit će projekt promocije multietničnosti kao pozitivnog socijalnog kapitala", kaže za naš radio njegov voditelj Stojan Obradović.
Stojan Obradović
„Radit ćemo preko lokalnih radio-stanica, preko kontakt radio-emisija, organizirat ćemo edukativne seminare za različite subjekte u tim lokalnim zajednicama – od samih lokalnih medija preko udruga civilnog društva i manjinskih organizacija do predstavnika lokalnih vlasti“, pojašnjava Obradović.
I Srpski demokratski forum jedan je od korisnika sredstava Europske unije, i po riječima predsjednika SDF-a Veljka Džakule, sredstva će se iskoristiti za pružanje besplatne pravne pomoći povratnicima i drugim ranjivim skupinama, ali i za jačanje organizacija civilnog društva.
Veljko Džakula kaže kako je važno stambeno zbrinjavanje, zapošljavanje i upotreba ćiriličnog pisma i manjinskog jezika.
„Da ne čekaju da drugi rešavaju njihove probleme, već da se osposobe kako bi na regionalnom i na lokalnom nivou mogli preuzeti tu ulogu. Važno nam je stambeno zbrinjavanje – da se to kvalitetnije i bolje riješi, zatim provođenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina prije svega oko zapošljavanja, i upotreba ćiriličnog pisma i manjinskog jezika. Te su nam tri komponente važne i na njima ćemo raditi zajedno sa organizacijamja civilnog društva i manjinskim organizacijama – prije svega vijećima nacionalnih manjina“, naglašava Džakula.
Džakula visoko vrednuje otvorenost nove Vlade prema manjinskim pitanjima.
„Kada sam pročitao onaj dio programa nove Vlade koji govori o ljudskim pravima i slobodama, bio sam ugodno iznenađen – kao da smo mi iz civilnih organizacija pisali taj program! Ako ništa drugo, nova poruka je – da su spremni i da su svjesni tih problema. A nama je da im pomognemo, da budemo proaktivno kritični prema njima, da ih podsjetimo da izvrše obaveze koje su preuzeli“, zaključuje predsjednik SDF-a.
