Dostupni linkovi

logo-print

Ljudska prava u regionu: Mali napredak, veliki problemi


U utorak se širom svijeta obilježava Međunarodni dan ljudskih prava i uprkos određenom napretku netolerancija, diskriminacija manjina i obespravljenih kao i siromaštvo i dalje predstavljaju ozbiljan problem u zemljama regiona.

BiH: Sumorna slika

Teško je nabrojati sve one u Bosni i Hercegovini koji trpe diskriminaciju i čija se prava svakodnevno krše.

Siromaštvo, pravo na dostojanstven rad, jednak prisup zdravstvu, obrazovanju, potom diskriminatorske odredbe zakona, pa i samog Ustava - na primer neprovedena presuda u slučaju Sjedić-Finci - pokazuje da je netolerancija itekako prisutna u bh. društvu, javlja Aida Đugum.

Osnovna ljudska prava u BiH se svakodnevno krše. Na diskriminaciju i netolerancije treba stalno ukazivati, kaže Vehid Šehić, predsjednik nevladine organizacije Foruma građana Tuzla.

„Govoriti o ljudskim pravima samo danas bi možda bilo licemjerno s obzirom da živimo u državi gdje se svakodnevno krše ljudska prava, gdje bi svaki dan trebao da bude dan ljudskih prava, jer živimo u državi koja i svojim ustavom krši ljudska temeljna prava, afirmiše diskriminaciju u nejednakopravnost“, rekao je Šehić.

No i pored toga, brojni aktivista koriste Međunarodni dan ljudskih prava kako bi ukazali na poraznu činjenicu da je većina bh. građana ugrožena. To su u utorak uradili borci za ljudska prava iz Sarajeva, koji su izašli na ulice i kroz protestni marš upozorili tražili jednaka prava za sve.

„Mi smo htjeli tražiti zaštitu prava svih marginaliziranih i depriviligovanih kategorija u našem društvu“, kaže članica Inicijative mladih za ljudska prava Nina Šeremet.

(VIDEO: Dan ljudskih prava u Sarajevu)

A marginaliziranih i diskriminisanih grupa, čini se, sve je više. U BiH ugrožen je život kao osnovno ljudsko pravo, kaže Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzle. U zavisnosti gdje žive, građani ne mogu ostvarivati sva svoja prava:

„Vrši se diskriminacija po raznim osnovama, i prema starim i prema mladim, i prema socijalno ugroženim kategorijama ove države, a oni su većina. Gdje god pogledate, vidjećete da se krše ljudska prava. Posebno boli što se ona vrlo često svodi na etničku i vjersku diskriminaciju, a da ne govorim i o političkoj diskriminaciji.“
Vehid Šehić na konferenciji povodom Dana ljudskih prava

Vehid Šehić na konferenciji povodom Dana ljudskih prava


Presuda u slučaju Sejdić-Finci, koji se već četiri godine ne provodi, a ukazuju na diskriminatorske odredbe Ustava BiH, samo je vrh ledenog brijega. Netolerancija rasprostranjena u svim segmentima društva. To je bio razlog zbog kojeg je poznati bh. režiser Haris Pašović baš u utorak pokrenuo peticiju za izjednačavanje prava svih građana BiH:

„Mi u BiH imamo ustav koji diskriminira Jevreje, Rome, ljude iz miješanih brakova i od njih zapravo stvara zakonski ljude drugoga reda. To je neprihvatljivo u 21. stoljeću. Ja smatram da moramo pokrenuti jednu građansku akciju koja će reći da niko od nas ne želi nikakva prava dok svi građani koji žive u ovoj zemlji nemaju jednaka prava.“

Srbija: Neophodan zaokret

Nevena Perušić, poverenica za zaštitu ravnopravnosti, izjavila je da je Srbija poslednjih godina znatno napredovala u zaštiti ljudskih prava. Ona je, povodom
Međunarodnog dana ljudskih prava, rekla za RSE da se, i pored znatnog napretka, ta prava i dalje svakodnevno krše, javlja Zoran Glavonjić.

„Pripadnici mnogih manjinskih zajednica izloženi su različitim oblicima diskriminacije. Ovo se pre svega odnosi na Rome, na LGBT osobe, osobe sa invliditetom, starije osobe, osobe sa zdravstvenim problemima i na druge ranjive i marginalizovane društvene grupe. Nedavni incidenti povodom smeštaja azilanata, samo su potvrda koliko je visok nivo ksenofobije i netrpeljivosti prema svima koji su drugi i drugačiji", navela je Nevena Petrušić.

Za boljitak je potrebna hitna i široka mobilizacija svih društvenih aktera, kaže ona.

„To mora biti zaokret koji moramo učiniti. Ljudima se mora jasno reći kakvu ličnu korist svako od nas ostvaruje ako smo jedno otvoreno društvo, društvo u kome ravnopravnost, toleranciju prema manjinama promovišemo kao jednu zajedničku vrednost. Sve institucije su odgovorne, ali najveću odgovornost kada je reč o mladim ljudima kod kojih beležimo neverovatno visok nivo diskriminatronih i rasisitičkih stavova koje čak i javno demonstriraju, ako to imamo u vidu onda je jasno da su obrazovni sistem i obrazovne institucije tu primarne. Naravno adekvatno reagovanje na slučajeve kršenja i rigorozno kažnjavanje onih koji čine protivpravna dela. Sve to zajedno i dugoročno može da da rezultat“, kaže Nevena Petrušić.

(VIDEO: Dan ljudskih prava u Beogradu)

Hrvatska: Razina tolerancije dovedena u pitanje

Hrvatska obilježava Međunarodni dan ljudskih prava sa ocjenom ombudsmana da je razina tolerancije koja je posljednjih godina postignuta ozbiljno dovedena u pitanje. U posljednje dvije decenije, a pogotovo u pregovaračkom procesu o članstvu u Europskoj uniji međunarodni standardi ljudskih prava ugrađeni su u hrvatski ustavnopravni sustav. Neki međutim upozoravaju da desna opozicija i crkva dovode u pitanje neke od tih standarda, izvještava Enis Zebić.

Međunarodni standardi zaštite ljudskih prava integrirani su u hrvatski ustavnopravni sustav, Međutim neki nisu poslušali upozorenje predsjednika Ive Josipovića kako ne valja na ljudskim i manjinskim pravima zarađivati političke bodove. Zato pučka pravobraniteljica Lora Vidović zaključuje:

„Razina tolerancije za koju smo mislili da smo je postigli u društvu i koju smo uzeli kao smo po sebi razumljivu ozbiljno je dovedena u pitanje, možda i na najnižim razinama od rata.“
Pravobraniteljice o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj

Pravobraniteljice o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj


Ona je upozorila na pravnu prazninu u Ustavu, koja je omogućila prošlotjedni referendum o ustavnoj definiciji braka, i pozdravila usuglašeni prijedlog ustavnim promjena, kojima se onemogućuje referendumsko propitivanje ljudskih prava. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić pozdravila je nacrt Zakona o životnom partnerstvu, koji će urediti istospolne veze, jer postojeći pravni okvir nije u skladu sa međunarodnim pravnim obavezama. Ona je konstatirala da je ovogodišnji splitski Pride protekao u civiliziranom ozračju, a da je ovogodišnji 10. Zagreb Pride bio najbrojniji do sada.

„Na djelu su dva trenda koja su podjednako snažna,“ kaže za RSE predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac. „Postoji trend Vlade da afirmira manjinska prava, i trend nevladinih, opozicijskih i crkvenih krugova koji idu za tim da sve što je do završetka pregovora s Europskom unijom postignuto vrate na stanje prije potpisivanja Pristupnog ugovora Hrvatske s EU.“

„Nema dvojbe da su ljudska prava, atmosfera tolerancije i opći duh u javnosti neusporedivo bolji nego pred 15 godina, ali nije bolji nego pred 2-3 godine i to je ono što ljude pogađa,“ kaže za RSE jedan od osnivača Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava i profesor filozofije politike Žarko Puhovski. „Dakle, kao što je kriminalno neodgovorno govoriti o tome da se rađa fašizam, logori itd., gotovo je toliko neodgovorno pričati o tome da se vraćaju devedesete, jer ja sam u devedesetima gledao ljude koje drže za noge kroz prozor i viču – hoćeš potpisati da prepuštaš stan ili nećeš?! Toga više nema.“

On je pojasnio da ljudi nisu vidjeli da ispod površine stvari nisu tako promijenjene kao na površini, a da su sada „oni koji su mislili da 'šminkeri' u Zagrebu predstavljaju Hrvatsku malo šokirani, kad vide da postoji i ona druga Hrvatska, koja je cijelo vrijeme postojala, ali je sada malo izašla van pa to finu gospodu smeta.“

Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava Ivan Zvonimir Čičak je povodom Dana ljudskih prava upozorio i na kršenje socijalnih prava i sve veću bešćutnost zakonodavstva. Ovogodišnju nagradu „Miko Tripalo“ za doprinos u zaštiti i promicanju ljudskih prava koji nadilazi profesionalne obveze i uobičajene standarde dobio je Ustavni sud Republike Hrvatske, a njegova predsjednica Jasna Omejec u zahvali na dobivenoj nagradi podsjetila je na važnost ovog suda u zaštiti demokratskog poretka.

„Odgovornost Ustavnog suda teži koliko i sudbina cijele nacije. Hrvatskoj je silno potreban dijalog, ali iznad svega joj je silno potreban konstitucionalizam koji ne znači ništa drugo nego podvrgavanje javne vlasti disciplini pravnih normi.“
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

  • 16x9 Image

    Zoran Glavonjić

    Novinarsku karijeru počeo je 1995. u informativnoj redakciji beogradske televizije Studio B. Radio je u beogradskom listu "Dnevni telegraf" i u dnevniku "Glas javnosti." Na RSE je od avgusta 2000. godine.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG