Dostupni linkovi

logo-print

Ljudmila Aleksejeva: "Ne možete sami dobiti rat"


Ljudmila Aleksejeva prima nagradu Valclav Havel u Strazburu, 28. septembar 2015.

Ljudmila Aleksejeva prima nagradu Valclav Havel u Strazburu, 28. septembar 2015.

Claire Bigg

Najpoznatija ruska aktivistkinja za ljudska prava, 88-godišnja Ljudmila Aleksejeva, dobitnica je prestižne nagrade za ljudska prava 'Vaclav Havel' koju dodjeljuje Parlamentarna skupština Vijeća Evrope.

U intervju za RSE, Aleksejeva je govorila o budućnosti pokreta za ljudska prava u Rusiji i demokratskim prospektima zemlje.

RSE: Dobili ste mnoge nagrade i priznanja tokom života zbog vaše borbe za ljudska prava u Rusiji. Šta za Vas znači nagrada Vaclav Havel za ljudska prava?

Ljudmila Aleksejeva: Bez obzira na mnoge nagrade, sada imam dvije na koje sam najviše ponosna: Saharov nagrada Evropskog parlamenta i Vaclav Havel nagrade PSVE. Mi smo sretna generacija jer smo živjeli u vrijeme dvije velike osobe koje se ne rađaju u svakoj generaciji, kamoli u svakoj zemlji: Saharov i Havel.

Poznavala sam obojicu, imala sam tu čast razgovarati sa obojicom i primila sam nagrade nazvane po njima. To, naravno, mogu zahvaliti naporima našeg cijelog ruskog pokreta za ljudska prava. Ja sama nisam mnogo postigla kao individua. Rat ne možete dobiti sami.

RSE: Vaša današnja pobjeda je i prepoznavanje vašeg rada i pokazivanje podrške civilnom društvu Rusije. Da li smatrate da PSVE šalje poruku Moskvi ovom nagradom?

Aleksejeva: Evropa je već dosta jasno objasnila Rusiji ono što ona ne želi da radi: da poštuje međunarodne ugovore, poštuje ljudska prava, poštuje dostojanstvo svojih građana, poštuje sopstveni Ustav i bude zemlja koja dovoljno vrijedi da pripada evropskoj porodici.

RSE: Vratili ste se u vijeće predsjednika Vladimira Putina za ljudska prava i civilno društvo u maju, tri godine nakon što ste otišli, govoreći da planirate iskoristiti svoje članstvo da biste branili ruske nevladine organizacije od takozvanog zakona „stranih agenata“. Da li mislite da bi nevladine organizacije trebale prihvatati kompromise prema ovom kontroverznom zakonu ako im to može omogućiti nastavak rada ili bi se trebale nastaviti boriti protiv istoga i rizikovati zatvaranje?

Alekseyeva: Moskovsko-helsinška grupa je osnovana 1976. godine u Sovjetskom savezu. Nismo bili registrovani. Vlasti ne samo da nas nisu podržavale, nego smo se suočavali sa raznim tipovima represije. Zar nismo radili? Jesmo. Današnje nevladine organizacije su u istoj situaciji: možda se suočavaju sa represijom ali i dalje nastavljaju sa svojim radom.

XS
SM
MD
LG