Dostupni linkovi

logo-print

Livno: Osigurati pružanje pomoći preživjelima i svjedocima


Potpisivanje protokola

Potpisivanje protokola

U organizaciji "Medice" iz Zenice predstavnici institucija i nevladinih organizacija svečanim potpisivanjem Protokola o međusobnoj suradnji nadležnih ministarstava, pravosudnih institucija, ustanova i nevladinih organizacija u pružanju podrške preživjelima i svjedocima u slučajevima ratnih zločina, seksualnog nasilja i drugih kaznenih djela u Županiji 10, uspostavili su još jednu institucionalnu mrežu na području BiH. Inače, cijeli projekt se realizira uz podršku Britanske ambasade u BiH.

Cilj i svrha Protokola je osigurati pružanje sveobuhvatne podrške i pomoći preživjelima i svjedocima, te jednak pristup i prilagođen tretman, prije, u toku i nakon svjedočenja. Ova aktivnost nevladinog sektora više je nego dobro došla, posebice u predmetima ratnih zločina, istaknuo je Danko Rimac, viši stručni suradnik za ratne zločine u Kantonalnom Tužiteljstvu Livno.

"Unutar Kantonalnog tužiteljstva ne postoji posebno formiran odjel koji bi pružao pomoć i zaštitu ugrožen im i zaštićenim svjedocima, niti postoji službenik koji je stalno zaposlen. Pozdravljamo i podržavamo ovaj Protokol, jer će nam uveliko pomoći u slučajevima procesuiranja predmeta ratnih zločina. U velikom broju slučajeva svjedok u takvim predmetima je jedino dokazno sredstvo. To su svjedoci do čijih izjava se dolazi jako teško, traumatizrani svjedoci, znači jako teško im je prisjećati se onih događaja iz ratnoga perioda, često su to zatvorene osobe unutar svopga svijeta i zaista im je potrebna jedna stručna i psihološka pomoć", navodi Rimac.

Sabiha Husić, psihoterapeutkinja i direktorica "Medice" Zenica s tim u vezi ističe: "Poslije datog svjedočenja, ili iskaza, često su nam govorili, posebno u individualnom terapijskom radu i savjetovanju, da se osjećaju ponovno iskorištenim. Jer više nikome nisu interesantni, zanimljivi, a pri tome se nitko ne pita kako oni žive, s kojim problemima se nose i šta im je potrebno."

Premda država raspolaže institucijama koje su trebale i morale odgovoriti ovim zadaćama, to nije bio slučaj, pa je 2010. godine nevladin sektor, po tko zna koji put, počeo odrađivati njihov posao.

Sabiha Husić

Sabiha Husić

"Mi smo shvatili da institucije nisu odgovorile zadacima koje imaju i shodno njihovim nadležnostima, da sve to negdje postoji, da su potpisani međunarodni dokumenti, da su doneseni zakoni, ali implementacija svega toga prema krajnjem korisniku gotovo pa da i nije postojala. Stoga smo, u stvari, se mi odlučili da počnemo sa ovim korakom", kazala je Husić.

Direktorica "Medice" ustvrdila je kako se danas može reći da institucionalne mreže funkcioniraju, a da su napravile veliki posao govore i ovi podaci: "Za 2015. godinu možemo reći, na području Federacije gdje su već uspostavljene institucionalne mreže, da svi zajedno smo pružili preko 10.000 usluga krajnjim korisnicima i korisnicama, osjetljivim kategorijama. To su preživjeli, ratni zločin, seksualno nasilje, nasilje u obitelji i zajednici."

Obiteljsko nasilje ova Županija već ranije je prepoznala te je sličan protokol za prevenciju i borbu protiv takvih kaznenih djela potpisala još u 2010. godini, a jedina u Federaciji je formirala mobilne timove za pomoć žrtvama.

"Mi imamo problema sa stručnim kadrom u našim općinama, u našim centrima, socijalnim službama, koje nemaju svoje psihologe, socijalne radnike, i mi smo formiralni mobilne timove, jedan za općine Drvar, Glamoč i Grahovo, i jedan mobilni tim za općine Tomislavgrad i Kupres. A ministarstvo koordinira sa radom mobilnog tima i daje tehničku podršku", navodi Milan Mihaljević, pomoćnik ministra zdravstva, rada i socijalne skrbi u Vladi Županije 10.

Projektom "Sveobuhvatni pristup za dostojanstven život preživjelih ratnog silovanja i seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini" državne resurse se, zapravo, želi aktivirati – kazala je direktorica "Medice" Sabiha Husić.

"Dakle, ovdje se niukome ne daje nova nadležnost, nego samo pokušavamo ove resurse koji stoje na raspolaganju, da krajnji korisnik i dobije. Da zna gdje, kad, kome, u koje vrijeme se može obratiti i koju to uslugu će dobiti, ovisno od individualne potrebe za koju traži", zaključila je Husić.

  • 16x9 Image

    Željka Mihaljević

    Diplomirala 1979. godine na Fakultetu političkih nauka, Odsjek politologija. Jedan od osnivača radiostanice Studio N u Livnu koja je dio mreže Radio 27. Sarađuje sa RSE od 1998. godine.

XS
SM
MD
LG