Dostupni linkovi

logo-print

Likovni umjetnici vs Pašović: Lov u mutnom


Okrugli sto "Ko otima likovnu umjetnost umjetnicima?"

Okrugli sto "Ko otima likovnu umjetnost umjetnicima?"

"Ko otima likovnu umjetnost umjetnicima?" naziv je okruglog stola održanog u četvrtak u Sarajevu na kojem su likovni umjetnici izrazili protest zbog, kako navode, vođenja kulturne politike čija je posljedica urušavanje bosanskohercegovačke likovne scene i proizvođenja nepovoljne klime za umjetničko djelovanje u likovnoj oblasti.

"Političke institucije diletantski vrednuju likovne umjetnike, umjesto da struka to čini. Posljedica svega toga je opšte urušavanje vrijednosti i stvaranje političkog meteža koji nekompetentnim pojedincima postaje povoljno tlo za lov u mutnom što šteti ugledu profesije i ugledu Bosne i Hercegovine", navodi se kao jedan od razloga za protest u saopštenju likovnih radnika.

Kap koja je prelila čašu je, kako tvrde, zašto jedan teatarski umjetnik, u ovom slučaju Haris Pašović, treba da predstavlja BiH na najvećoj smotri savremene likovne umjetnosti - Venecijanskom bijenalu početkom maja.

"Ovaj okrugli sto treba da uradi sljedeću stvar - da se svjetlo, koje je potpuno sklonjeno sa Udruženja likovnih umjetnika BiH (ULUBiH) i ULUPUBiH, vrati tamo gdje pripada, te da se ovakve i slične stvari nikada više u ovom društvu ne dogode, jer se ne mogu pojedinici vrlo upitnog kvaliteta i znanja baviti nečim kao što je predstavljanje države na Venecijanskom bijenalu", kategoričan je Almin Zrno, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUBiH).

Haris Pašović

Haris Pašović

Povod za cijelu priču je sastanak bh. likovne umjetnice Maje Bajević sa pozorišnim režiserom Harisom Pašovićem koji joj je nudio pomoć da se zajedno prijave i učestvuju na Venecijanskom bijenalu. Međutim, u javnom pismo objavljenom krajem januara, Bajević navodi da je ovaj sastanak zloupotrebljen, odnosno da je sve informacije koje je Pašović dobio od nje, uzeo za sebe i napravio projekat. Time je želio, kako tvrdi Bajević, da sebe predstavi u Veneciji a ne da njoj pruži podršku kako je prvobitno bila namjera.

"Taj odnos gospodina Pašovića me je najprije pogodio kao umjetnika, a zatim i kao čovjeka. Smatram da to nije način kako se treba raditi. Mi smo mogli da radimo zajedno, zbog toga sam i otišla da se vidim sa gospodinom Pašovićem. Šteta je što to nismo uradili jer mislim da bi bila obostrana korist od toga. Ali, nažalost, kod nas se gleda samo ta neka korist odmah i sada i ovdje, bez da se misli na budućnost", ističe Maja Bajević.

Sličnog je stava i historičarka umjetnosti i novinarka Ines Tanović.

Majica sa okruglog stola autora Jusufa Hadžifejzovića

Majica sa okruglog stola autora Jusufa Hadžifejzovića

"Možda gospodin Pašović ima izvrstan projekat, uopće ne želim da ulazim u kvalitetu njegovog rada. Ali, da se prvo ne kontaktiraju udruženja likovnih umjetnika koja broje više od 650 članova - je paradoksalno i van svake pameti je zašto se to dešava, zašto struke nema nigdje, zašto za ministricu na federalnom nivou imamo ženu koja je završila socijalni rad, zašto nam je novi ministar na kantonalnom nivou (Kanton Sarajevo, op.a.) čovjek koji je voditelj turističke agencije. Sve su to problemi sa kojima se oblast likovne umjetnosti suočava posljednjih 20 godina, samo što postoji i među umjetnicima i kulturnom scenom problem da se o tome ne razgovara", ističe Tanović.

Šta na ove tvrdnje kaže Haris Pašović?

"Ne bih ja ništa o tome. Nemam nikakav komentar", kratko je Pašović prokomentarisao za RSE.

Nerazvijena društvena svijest, neznanje, manjak stručnog kadra - brojni su faktori lošeg upravljanja kulturom u Bosni i Hercegovini. "Sve se vrti oko novca", kaže akademska dizajnerka Amra Zulfikarpašić.

"Zar mislite da ide East West Centar (Teatarska kompanija na čelu sa Harisom Pašovićem, op.a.) u Veneciju zbog toga što želi da predstavi Bosnu i Hercegovinu u najboljem svjetlu? Ne. Oni hoće da uzmu 150.000 maraka (oko 75.000 eura, op.a.). O tome se radi. 150.000 maraka - koji oni imaju namjeru da uzmu od ovih jadnih umjetnika, odnosno iz budžeta budžetskih korisnika - biće potrošeno da se BiH predstavi onako kako se predstavila na stogodišnjicu od početka Prvog svjetskog rata u Sarajevu na Principovom mostu (Autor ovog performansa u Sarajevu je, takođe, bio Haris Pašović, op.a.). Zbog toga smo svi bijesni jer je i taj 'spektakl' košao dva miliona eura. Moj mozak ne dopire do tih cifri koje se krčme po tim nekim institucijama", navodi Zulfikarpašić.

Okrugli sto u Sarajevu pod temom "Ko otima likovnu umjetnost umjetnicima?", trebalo bi da poluči konkretne zaključke.

"Neka se svi političari mane kulture. Za bilo kakve odluke iz oblasti likovne umjetnosti adresa treba da bude Udruženje likovnih umjetnika BiH koje postoji od 1947. i Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti BiH koje djeluje od 1954. godine. I na sram i na sramotu neka im bude izbor i način kako vode računa o svojim kulturnim radnicima", zaključuje Almin Zrno, predsjednik ULUPUBiH.

  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG