Dostupni linkovi

logo-print

Licemjeran odnos prema antifašističkim vrijednostima


Sarajevo, obilježavanje godišnjice smrti Josipa Broza Tita, 2011.

Sarajevo, obilježavanje godišnjice smrti Josipa Broza Tita, 2011.

Od sedam partizanskih ofanziva u Drugom svjetskom ratu na prostoru nekadašnje Jugoslavije pet su bile na teritoriji Bosne i Hercegovine. Međutim, antifašizam je danas u BiH tek deklarativan, a rijetki su živi svjedoci tekovina Drugog svjetskog rata i onoga što je proisteklo iz njega.

Dan pobjede nad fašizmom, Bosna i Hercegovina dočekuje sa zapuštenim ili srušenim spomenicima, koji svjedoče o antifašizmu i ljudima koji su se borili protiv fašizma, a koji su danas na marginama društva.

Idriz Hujdurović (90), imao je samo 18 godina kada se pridružio partizanima davne 1943. godine. U proteklom ratu izgnan je iz rodne Bijeljine, ali se vratio. Danas živi na nekadašnjem Trgu žrtava fašizma, koji je nakon ovog rata dobio novo ime - Trg Draže Mihailovića. Ovaj partizan, koji je tri godine proveo na Golom otoku, Dan pobjede nad fašizmom dočekuje sa oduševljenjem, no odnos prema nekadašnjim antifašistima u BiH danas, kaže nije dobar

"Ovdje kod nas je karakteristično to da su poskidane sve biste narodnih heroja iz Drugog svjetskog rata i ne znam gdje su pohranjene. Mi borci smo tražili da se oni vrate na jedan od trgova, na Trg žrtava fašizma. Na žalost taj trg danas nosi ime Draže Mihajlovića. Ja živim na tom trgu od povratka iz izbjeglištva pa sve do danas", navodi Hajdurović.

Dva puta je Idriz učestvovao u oslobađanju Bijeljine, Tuzle i drugih gradova širom BiH od fašista u Drugom svjetskom ratu. Dan pobjede nad fašizmom, 9. maj, prije 70 godina Idriz je dočekao u Beogradu. Prisjeća se kako je izgledala proslava organizovana 15 maja.

"Rijeka građana iz Srbije i građana iz ostalih republika je prolazila, ujutro od 8:00 do uveče do 20:00 kroz Terazije. U toj proslavi sam učestvovao i ja", kaže Idriz Hajdurović.

Koliko se u Bosni i Hercegovini poštuju tekovine antifašizma iz Drugog svjetskog rata, najbolje govori činjenica da su od 2008. godine nastojanja da se donese Zakon o zabrani upotrebe fašističkih simbola i obilježja, bezuspješana.

Esad Bajtal

Esad Bajtal

"U BiH vlada jedno kompletno licemjerje koje oslikava i praksu i odnos prema antifašizmu. To su onemogućili upravo oni koji se glasno pred narodom, pred svijetom, pred nama građanima, deklarišu kao oni koji žele u EU, dakle u antifašističku Evropu, a ovdje ne žele spriječiti one koji se još uvijek okupljaju po gradovima i po šumama sa svim onim lentama, kokardama i ne znam čime sve, fašističkim simbolima i obilježjima, proslavljaju neke svoje junake, grade neke svoje spomenike i pričaju neku svoju priču", kaže profesor Esad Bajtal.

Sličnog je stava i Muharem Bazdulj, novinar i književnik.

"Za maksimalno trideset godina više uopšte neće biti živih svjedoka tog vremena, tako da će još važnija biti ova vrsta refleksije koja će biti bazirana, ne na ispovijedima živih ljudi, nego na svijesti da je to nešto što se u nekoj situaciji može ponoviti, ali da nikako i nikada ne bi smjelo da se desi", tvrdi Bazdulj.

Stari borici antifašisti uspjeli su privući nešto mladih i otvorenih ljudi koji njeguju antifašističke vrijednosti. Među njima je i Minel Abaz. On je bio jedan od rijetkih koji se priključio akciji čišćenja spomen parka na Vracama, potpuno zapuštenog i ostavljenog da propada.

"Postoje tri opcije. Postoje mladi koji su već dovoljno svjesni, da li zbog porodice ili zbog obrazovanja, pa znaju šta je antifašizam i njeguju te vrijednosti, neko pasivno, neko više aktivno. Neki su u sredini, kao neki ideološki miks, upravo zbog postratnog i postsocijalističkog obrazovanja, u kojem se piše neka nova istorija. Oni ne znaju šta je antifašizam, šta je fašizam jer im se fašizam predstavlja kao antifašizam. Neki su već toliko indoktrinirani, da su otvoreno stali na nacionalističke ili fašističke strane", kaže Abaz.

Profesor Esad Bajtal kaže da je mali broj mladih koji se priključuju ideji antifašizma nedovoljan da bi imao snagu koja bi mogla biti učinkovita i koja bi mogla vršiti određen pritisak na vlasti.

"Ako želimo biti demokratsko, civilizirano, savremeno i moderno društvo, onda se zaista i konačno mora raskrstiti sa fašizmom. Mora se antifašizmu dati šansa. Bez obzira pod kojim naslovom to išlo. Ako se neko stidi antifašizma, ako neko nije spreman da se pod taj šinjel uvuče javno, pred svijetom i građanima, neka se krije sa sebi znanim i poznatim razlozima. Mora se dati mogućnost, antifašističkim vrijednostima, civilizacijskim i demokratskim, da se ovdje razvijaju", navodi Bajtal.

Antifašista ima u BiH, no potrebno je da vlasti ne zaboravljaju na one koji su nekada branili i odbranili zemlju, kaže Idriz Hujdurović, te dodaje:

"Da ne zaboravljaju u svojim glavama jer ne potiče istorija od nas, potiče istorija mnogo ranije, pa i iz tih dana pobjede nad fašizmom. To je dio istorije koji treba, i pamtiti i bilježiti."

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG