Dostupni linkovi

logo-print

Letargija i apatičnost - stanje svijesti hrvatske mladeži


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Glavni problem mladih u Hrvatskoj je letargija i apatičnost, upozoravaju stručnjaci. Sve vrijednosti stagniraju, pa i prihvaćanje liberalno-demokratskih vrijednosti, kažu istraživanja. Optimisti, usprkos tome, vjeruju signalima izvana i tvrde da je hrvatsko društvo na pragu promjena.

„Opada prihvaćanje svih mogućih vrijednosti. Onih individualnog života i interes za svijet oko sebe. Od putovanja i zabave do politike. Općenito su sve manje zainteresirani. Ali, ono što brine kod liberalno demokratskih vrijednosti jeste to da je 2013. godine po prvi puta vrijednost demokratskog i višestranačkog sustava pala ispod 50%. Činjenica je da je to vrijednost, između ostalih, koja bi trebala biti jako važna jer je to ustavna vrijednost. Čim neko misli da je to uglavnom važno, a ne potpuno, onda je to priličan problem“, kaže sociologinja Vlasta Ilišin iz zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja

Na vrhu ljestvice i dalje ostaju ljudska prava, sloboda i jednakost, međutim svega 43 posto mladih misli da je demokratski i višestranački sustav jako važan, a nešto je manji broj onih koji misle da je donekle važan. Dodatni podaci pokazuju da 40 posto mladih smatra i kako su, ako demokracija ne funkcionira dobro, potrebni jaki vođe.

Objašnjenja ima više - od pola stoljeća totalitarne vlasti do prvih deset godina višestranačja pod prilično autoritarnim sustavom, demokratskih deficita kod stranaka, medija i samih građana. Uz to, mladi su pomalo i konfuzni, pa su optimistični oko vlastite perspektive, a pesimistični oko perspektive društva u kojem žive, iako jedno ne ide bez drugog.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

„Mladi imaju konfuziju u glavi, ali nisu samo oni sa tom konfuzijom i očito je da ova dugotrajna kriza koja nije samo u Hrvatskoj, djeluje tako da i ono nešto krhkih obrazaca vrijednosti koji su usvojeni, pa i modela ponašanja, da i to dolazi u pitanje“, tvrdi sociologinja Ilišin.

Jedino istraživanje koje je uspoređivalo vrijednosti starije i mlađe generacije bilo je ono obavljeno 2005. godine u okviru Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

„U rastu su vrijednosti tradicionalizma. Ali oni u uporedbi između mladih i starih pokazivali su da su stariji ipak tradicionalniji“, objašnjava psiholog Furio Radin.

Radin prema signalima izvana, iz Grčke i Španjolske, vjeruje da smo na pragu promjena, jer - iako najnovija domaća istraživanja pokazuju da su kod mladih sve vrijednosti slabije zastupljene nego u ranijim istraživanjima - Radin podsjeća da je tako bilo i pred burnu 1968. godinu.

„One vrijednosti koje se inače ispituju imaju manju snagu. To može upućivati na anomiju, ali može upućivati i na to da smo na pragu eksplozije promjena u svijesti ljudi“, ocijenuje Radin.

Razgovarali smo sa desetak mladih, redom studentica i studenata zagrebačkih fakulteta. Većina kaže kako su liberalniji od svojih roditelja, ili da dijele iste vrijednosti. Njih dvoje misle drugačije.


Od njih desetero, devet ne vidi nikakav problem u tome da im djevojka ili mladić budu druge nacionalnosti ili vjerske pripadnosti, osim jedne djevojke, ali to nije ona koja se proglasila konzervativkom.

„Jedino što se tiče crkve. Da ne vjeruje, to bi dosta utjecalo na mene“, kaže nam jedna djevojka.

„Za mene je brak zajednica muškarca i žene, a tko voli drugačije - nek' izvoli“, pojašnjava jedan mladić.

Prema istraživanjima, 80 posto mladih doživljava politiku kao nešto nepošteno. Naše sugovornice i sugovornici nisu išli u tom smjeru, ali joj svi redom zamjeraju - nedostatak rezultata.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG