Dostupni linkovi

logo-print

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov 'napao' je američkog državnog sekretara John Kerryja i ostale zapadne zvaničnike zbog prijetnji da će Moskvi biti uvedene nove sancije ako ne promijeni ponašenje prema Ukrajini.

Na press konferenciji u Moksvi, Sergej Lavrov je prijetnju novim sankcijama ovako prokomentarisao:

„Kada je riječ o deklarisanju zapadnih zvanička, uključujući američkog državnog sekretara Johna Kerryja i predsjednika Evropskog savjeta Donalda Tuska, koji su prijetili novim sankcijama, mislim da je to lako obajsniti: oni žele stvoriti histeriju i odvući pažnju sa nužnosti primjene sporazuma iz Minska", kaže Lavrov.

Oštra reakcija ruskog ministra vanjskih poslova uslijedila nakon što je John Kerry američkim senatorima u srijedu konstatovao da se ni „Rusija, ni snage koje oni podržavaju nijesu ni primakle ispunjavanju svojih obaveza“ prema posljednjem sporazumu iz Minska, čiji je cilj okončati sukob u kojem je od aprila prošle godine ubijeno 5.600 ljudi.

Lavrov je rekao da ovakve primjedbe zapravo pokazuju "nedostatak želje kod SAD i EU" da se primjeni dogovor iz Minska od 12. februara.

Zapadni zvaničnici kažu, pak, da Moskva i separatisti koje podržavaju, a koji drže dijelove istočne Ukrajine odbijaju da primjene sporazum o prekidu vatre.

Ruski šef diplomatije na to kaže:

Svi pozivi da se kritikuju pobunjenici, Rusija, bilo ko drugi zbog kršenja vatre imaju samo jedan cilj: da se ne dozvoli prelazak na političko rješenje krize, prelazak na dijalog između Kijeva i istoka Ukrajine, ravnopravan dijalog, čije su cilj ustavne reforme, uz punu podršku i međunarodno priznanje prava građana u ovim ukrajinskim regionima“, naveo je Lavrov.

Američki državni sekretar Kerry je u srijedu eksplicitno optužio Vladimira Putina za destabilizaciju Ukrajine kroz "otimanje zemlje", dodajući da su pripremili novu rundu potencijalnih sankcija, koje će zavisiti od toga što će se dešavati sa prekidom vatre u narednih nekoliko dana.

Cilj sankcija je dalje slabljenje ruske ekonomije.

Marijupolj mogući novi cilj

Primirje, prema Minsku II, na snazi je od 15. februara, ali su ga separatisti ignorisali i nastavili ofanzivu na Debaljcevo, strateški važno čvorište prema pobunjeničkim utvrdama Donjecku i Luganjsku, sve dok ga nijesu okružili i prisilili ukrajinske snage da se povuku.

Ukrajina

Ukrajina

Borbe su od tada u značajnoj mjeri opale ali ne i potpuno prestale i ima naznaka da je proruskim separatistima mogući novi cilj takođe strateški vrlo važna tačka Marijupolj, lučki grad na Azovskom moru pod kontrolom ukrajinskih snaga.

Prvi put od kada je na snazi primirje ukrajinska armija je saopštila da u sukobima 25 .februra nije bilo mrtvih, ali jeste povrijeđenih.

Takođe, Organizacija za evropsku bezbjednost i saradanju (OEBS) još nije potvrdila da ima bilo kakvog povlačenja teškog naoružanja što je takođe jedan od ključnih uslova iz Minska II.

Povlačenje je trebalo da počne dva dana nakon stupanja na snagu primirja. Ukrajinska strana je rekla da neće započeti povlačnje dok se primirje ne počne poštovati u potpunosti i ne zaustve sve napadi, što je ulov koji je Sergej Lavrov nazavao „smiješnim“, jer kako je rekao „svi shvataju da tamo nema idealnog primirja i idealne obustave vatre“.

Kijev i zapadne vlade vjeruju da Rusija želi da oslabi Ukrajinu i drži podalje od NATO-a uspostavljanjem takozvane zone „zamrznutog konflikta“ u godinama što slijede.

I francuski ministar vanjskih poslova, Laurent Fabius poručio je u srijedu da će se Moskva suočiti sa jačim sankcijama EU ukoliko separatisti krenu u napad na Marijupolj.

Posljednjih su dana učestale jake riječi zapadnih zvančnika na račun Moskve, zbog nastavka sukoba na istoku Ukrajine.John Kerry je u utorak otvoreno rekao da mu ruski lideri „lažu u lice“ oko konflikta.

A upitana vjeruje li Putinu kad kaže da želi mir u Ukrajini, američka savjetnica za nacionalnu sigurnost Susan Rice za PBS televiziju je odgovorila: „Zar vam tako glupa izgledam?“.

Potom je dodala: „Ne, potpuno ozbiljno ne. Ne možete držati za riječ Vladimira Putina jer njegova djela neprekidno pobijaju njegove riječi, naročio u kontekstu Ukrajine.“

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998.godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG