Evropska komisija će ove sedmice donijeti kontroverzni prijedlog kvota po kojima će zemlje članice EU prihvatati izbjeglice. Ujedinjeni narodi procjenjuju da je, ove godine, već 60.000 ljudi pokušalo preći Mediteran. Njih 1.800 je na tom putu umrlo, što je dvadeset puta više nego u istom periodu 2014. godine.
U srijedu, 13. maja, zemlje Evropske unije razmatraće dokument Komisije po kojem se migrantima nude legalni putevi za ulazak u Evropu, kako ne bi bili izloženi trgovcima. Ovaj prijedlog, zajedno sa kvotama odredjenim za svaku članicu biće predočen na Samitu Unije u junu ove godine, kao posljednji u nizu koraka za zaustavljanje migracije u Mediteranu.
Procjenjuje se da je više od 200.000 ljudi od prošle godine pobjeglo od sukoba ili siromaštva iz zemalja poput Sirije, Eritreje, Nigerije i Somalije. Hiljade njih umire na tom putu.
Ideju o kvotama s oduševljenjem je prihvatila Njemačka koja je zatrpana zahtjevima za azilom, više od 200.000 u prošloj godini. Pridružile su joj se Italija i Malta, države na čije obale brodovima stižu nesretni ljudi i čije su vlasti već nekoliko puta apelirale na ostale članice da podijele s njima odgovornost.
Austrijski kancelar Werner Faymanna okarakterisao je uvodjenje kvota kao "pitanje pravednosti", dodavši da azil "nije čin milosrđa, nego ljudsko pravo". I tu se otprilike završava popis zemalja koje prijedlog Evropske komisije smatraju pozitivnim.
Portparol britanske vlade je izjavio da je "Velika Britanija ponosna na svoju tradiciju pružanja pomoći azilantima kojima je pomoć najpotrebnija, ali da ne vjeruje da je sistem prisile odgovor na probleme“. Stoga je u Londonu rečeno da će se suprostaviti obaveznim kvotama.
Čelnici Mađarske, Slovačke i Estonije takođe su prigovorili ovom sistemu, a madjarski premijer Viktor Orban nazvao ga je "ludom idejom".
Evropska šefica diplomatije Federica Mogherini, uputila je zahtjev Savjetu sigurnosti UN-a da dopusti upotrebu sile protiv krijumčara koji iz Libije prevoze ljude preko Mediterana. Ambasador Libije u UN-u, Ibrahim Dabaši, izjavio je da je njegova zemlja protiv tog prijedloga.
S druge strane, Amnesty International je upozorio da bi vojna akcija mogla ostaviti migrante zarobljene u Libiji u očajnim uvjetima. "Uvođenje mjera za borbu protiv krijumčara bez pružanja sigurnih alternativnih pravaca za ljude koji očajnički pokušavajupobjeći od sukoba u Libiji, neće riješiti izbjegličku krizu", rekao je Filip Luther, direktora Amnesty-ja za Bliski istok i Sjevernu Afriku.
Novi izvještaj Amnesty International nosi naslov "Libija je puna okrutnosti", izvučen iz izjave neimenovanog Nigerijca. Taj je dokument prepun priča o otmicama, mučenjima i silovanjima, kojeg sistematski provode krijumčari ljudima.
