Dostupni linkovi

logo-print
Bivši američki ambasador u NATO-u, Kurt Volker založio se za to da SAD udvostruče svoje napore i pojačaju prisustvo u BiH i na Kosovu, ocijenivši kako više ne treba prepuštati stvari Briselu.

U Centru za strategijske studije u Washingtonu održana je Konferencija o novim transatlanskim pristupima Zapadnom Balkanu, na kojoj je, među ostalim govorio i bivši ambasador SAD u sjedištu NATO pakta u Brusselsu. Za razliku od većine govornika, Volker je najprije vrlo konkretno analizirao današnji trenutak Zapadnog Balkana.

„Već više od 15 godina politika međunarodne zajednice prema Bosni i Kosovu bazira se na obećanjima o evropskim integracijama, smatrajući da je to dovoljan motiv za napredak. Ako bih se trebao pristojno izraziti, onda bih
Bivši američki ambasador u NATO-u tvrdi da se pristup Balkanu mora „redizajnirati“, prije svega zato što i u Bosni i na Kosovu sve stagnira.
samo rekao: eto, to trenutno ne funkcionira...ta su obećanja naprosto izgubila kredibilitet. Ideja da evropske integracije mogu biti onaj silni magnet koji će požuriti reforme zaista mi ne djeluje kao primjenljiva“, kazao je Voker.

Bivši američki ambasador u NATO-u tvrdi da se pristup Balkanu mora „redizajnirati“, prije svega zato što i u Bosni i na Kosovu sve stagnira. Kao razloge navodi i unutrašnji i vanjski faktor.

„Ljudi na Balkanu, specijalno mladi, žele povratak normalnih vrijednosti, slobodu kretanja, zdravije ekonomske osnove. Nažalost, njihovi im lideri to ne mogu pružiti. Oni su zabavljeni etničkim podjelama i uspješno na scenu vraćaju nacionalizam kojim se održavaju na vlasti. Političke strukture ekonomija ne zanima...“, kaže Kurt Volker.

Greška je i razmišljati o podjeli

Osim ogromnog jaza koji postoji između ljudi i političkih lidera, Volker primjećuje i snaženje radikalnog islamizma u Bosni „koji je potpomognut izvana, iz Beča na primjer, ali i domaćim učiteljima“.

Švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt i zamjenik američkog državnog sekretara James Steinberg tokom pokušaja posredovanja među bh. političarima o ustavnim promjenama, oktobar 2009.

Švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt i zamjenik američkog državnog sekretara James Steinberg tokom pokušaja posredovanja među bh. političarima o ustavnim promjenama, oktobar 2009.

Na sreću, kaže on, na Kosovu toga nema, „ali imamo dugu vrstu jakog izvanjskog utjecaja u tom području, a to je ruska odluka da Srbima na Kosovu dodjeli državljanstvo“. Ni jednu ni drugu pojavu Vokler ne smatra ni dobrom ni svrsishodnom.

Navodeći što bi, po njegovom mišljenju, trebalo napraviti da se stvari promijene, Volker naglašava kako nije za bilo koju varijantu podjele teritorije, koliko god privlačno zvučalo kao brzo rješenje.

"Prvo, nema na Balkanu nijedne teritorije koja je etnički čista. Čak ni pokušaji čišćenja teritorija tokom rata u BiH nisu uspjeli. I to nam ne smije biti cilj. Ljudi u regionu trebaju živjeti zajedno na demokratskim i ekonomskim principima, saradnje i poštivanja. Čak i samo razmišljanje o nekoj podjeli bilo bi velika greška“, naglasio je Voker.
"Mislim da su Amerikanci previše stvari prepustili Evropskoj uniji", kazao je Voker.

U nastavku svog izlaganja na washingtonskoj konferenciji o o novim transatlanskim pristupima Zapadnom Balkanu, Volker se snažno zauzima za pojačavanje američkoj prisustva, i u Bosni i na Kosovu:

"Mislim da smo, evo već godinama, olako ispustili uzde iz ruku: smanjujući utjecaj visokog predstavnika u Bosni, ili propuštajući se dublje unijeti u kosovske probleme...Mislim da je krajnje vrijeme da udvostručimo naše napore. Mislim da su Amerikanci previše stvari prepustili Evropskoj uniji misleći da će EU Balkan smatrati dijelom svog teritorija, sastavnim dijelom svojih problema, pa da će se u skladu s tim i angažovati dolje. Zato želim da se SAD vrate na Balkan, s novom energijom“, kazao je američki diplomata.

Završavajući svoje izlaganje, Volker je kazao kako se „niko neće osjećati sigurnim i slobodnim sve dok ne budu sigurni svi građani Evrope i dok svaki Evropljanin ne bude živio u prosperitetnom društvu“.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG