Dostupni linkovi

logo-print

Kurspahić: Tvrdoglavih „pet plus dva“


Valentin Inzko u Savjetu bezbjednosti UN

Valentin Inzko u Savjetu bezbjednosti UN

U proteklih nedjelju dana Bosna i Hercegovina je bila tema dva značajna međunarodna skupa.

U Briselu - Evropska komisija je u svom godišnjem izvještaju zaključila kako se zemlja „vraća na reformski put“ sa tri simbolična koraka u ovoj godini – februarskom pismenom obavezom svih ključnih nosilaca javnih funkcija na ispunjavanje uslova za približavanje Evropskoj Uniji; junskim aktiviranjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i julskim usvajanjem Reformske Agende.

U Njujorku – Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija razmatrao je polugodišnji izvještaj visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka koji je ove pozitivne korake s dozom optimizma okarakterisao kao „kraj početka“.

Hoće reći – pravi posao tek predstoji.

Visoki predstavnik je, stavljajući sadašnju situaciju u kontekst 20. godišnjice postizanja dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, ponudio i zanimljivu istorijsku perspektivu: ocijenio je da je u prvoj deceniji nakon Dejtona ova zemlja bila „sijajuća zvijezda“ međunarodnih nastojanja u izgradnji mira a da u drugoj deceniji nije išla u pravom smjeru i to je bilo razočaravajuće i za međunarodnu zajednicu i posebno za građane Bosne i Hercegovine.

Međunarodno zadovoljstvo povratkom na evropski put potkrijepljeno je i navođenjem – u izvještaju Evropske komisije – sasvim konkretnih prioritetnih budućih poslova koji uključuju i veću saradnju na svim nivoima vlasti i unapređenje koordinacije u ispunjavanju reformskih obaveza.

Visoki predstavnik, govoreći o ulasku u treću dekadu mirovnog procesa, rekao je kako je značajan napredak moguć u idućih deset godina uz političku volju da se provedu reforme i predanost punom provođenju mirovnog sporazuma. U vezi s tim, imao je poruku i za domaće i za strane aktere.

„Vlastima Bosne i Hercegovine moja poruka je: iskrena i stvarna ponuda je na stolu od Evropske Unije koja obezbjeđuje priliku za siguran, prosperitetan i dostojanstven život sadašnje i budućih generacija i ta ponuda mora se prigrabiti objema rukama. Za nosioce međunarodne politike, podvukao bih dvije stvari koje moramo učiniti da bismo obezbijedili uspjeh u Bosni i Hercegovini: prva je – da nastavimo pomagati zemlju da održava i ubrzava pozitivna kretanja koja su uz pomoć Evropske Unije lokalne vlasti gradile posljednjih mjeseci, a druga – da se moramo zajedno suprotstaviti stvarnim izazovima mirovnom sporazumu poput referendumske inicijative u Republici Srpskoj“, rekao je Inzko u Savjetu bezbjednosti. „Crtanje granica u Bosni i Hercegovini je iza nas. Bez obzira koliko to neki mogu pokušavati, podjele i otcjepljenja su propale strategije koje su poražene prije dvadeset godina.“

Milorad Dodik

Milorad Dodik

Nimalo ne čudi što u poređenju s početnim pozitivnim pomacima i jednodušnom podrškom međunarodnih partnera za ubrzanje napredovanja Bosne i Hercegovine prema Evropi svijet sa zabrinutošću prima najave održavanja referenduma u Republici Srpskoj kojim se osporavaju nadležnosti državnih pravosudnih organa kao neke vrste „probnog balona“ koliko se daleko može ići u potkopavanju države za, ako-Bog-da, i referendum o otcjepljenju 2018. godine.

Osim očekivanog ruskog razumijevanja za poziciju Republike Srpske predstavnici i najuticajnijih evropskih zemalja i Sjedinjenih Država osudili su najavljeni referendum kao neprihvatljiv. To je i tačka na kojoj retorika i inicijative predsjednika Republike Srpske direktno proizvode efekte suprotne jednom od njegovih najupornijih zahtjeva: za okončanje međunarodnog nadzora nad Bosnom i Hercegovinom i ukidanje funkcije i ovlašćenja visokog predstavnika.

O tome je američki predstavnik u Savjetu bezbjednosti rekao: „Sjedinjene Države očekuju da zemlja ispuni kriterije za zatvaranje ureda visokog predstavnika ali taj dan nije došao“.

Britanski predstavnik i predsjedavajući Savjeta bezbjednosti: „Ujedinjeno Kraljevstvo u potpunosti je opredijeljeno za nastavak rada ureda visokog predstavnika sve dok se ne ispuni 'pet plus dva' zahtjev“.

Britanac nije bio i jedini koji je u raspravi o Bosni i Hercegovini vratio u život pomalo već i zaboravljenih pet ciljeva i dva uslova koji se moraju ispuniti prije nego što se ukine funkcija visokog predstavnika. (Ciljevi su: prihvatljivo i održivo rješenje za imovinu države i odbrane; zaključenje statusa Brčkog; fiskalna održivost i uspostava vladavine prava a uslovi – potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i pozitivna ocjena političke situacije u zemlji od strane Savjeta za implementaciju mira.)

Kada bi čak i bili ispunjeni svi ostali ciljevi i uslovi, ko bi – i sa najpovršnijim uvidom u stanje u državi – mogao dati pozitivnu ocjenu političke situacije u Bosni i Hercegovini.

Zagovornici snažnijeg angažovanja međunarodnog faktora, od primjene bonskih ovlasti visokog predstavnika koji bi mogao smjenjivati one koji potkopavaju bezbjednost zemlje do sazivanja neke vrste „Dejtona II“ na kojem bi se uklonile nesavršenosti sporazuma od prije 20 godina i uspostavila funkcionalnost države, vjerovatno će ostati razočarani: svijet ima druge izazove i priroitete i nastaviće da gleda na Bosnu i Hercegovinu kao na „priču o uspjehu“. Ali, biće raozčarani i oni koji žele da svijet sasvim digne ruke od Bosne: ukidanje funkcije i ovlašćenje visokog predstavnika neće doći na dnevni red sve dok se nastavlja dovoditi u pitanje bezbjenost i cjelovitost Bosne i Hercegovine.

  • 16x9 Image

    Kemal Kurspahić

    Vodeći urednik lanca nedjeljnih listova "The Connection Newspapers", osnivač je i predsjednik Instituta za medije u demokratiji, sa sjedištem u Washingtonu. Bio je glavni urednik "Oslobođenja" u Sarajevu od 1988. do 1994.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG