Dostupni linkovi

logo-print

Kurspahić: Od izbora dva putića


Glasačko mjesto u Potočarima, Srebrenica, BiH

Glasačko mjesto u Potočarima, Srebrenica, BiH

Ovonedeljeno zasjedanje Savjeta za provedbu mira u Bosni i Hercegovini proteklo je uglavnom u znaku pozitivnih očekivanja koja dominiraju u saopštenju izdatom nakon tog skupa. U jednoj od tačaka tog saopštenja kaže se kako je Savjet naglasio podršku daljem napretku BiH na njenom euroatlantskom putu i posebno potakao bosanskohercegovačke institucije i izabrane vođe da se otrgnu iz ćorsokaka koji blokira integraciju zemlje u Evropsku Uniju i da provedu najhitnije reforme iz projekta ekonomskog rasta i zapošljavanja.

Podrška na euroatlantskom putu? Ta ideja ponovo se – kao i u nedavnoj raspravi u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija o polugodišnjem izveštaju međunarodnog Visokog predstavnika – činila dovoljno neprihvatljivom za Rusiju da je u saopštenju o zasjedanju u Sarajevu dodata bilješku – footnote ili fusnota – u kojoj se kaže: „Ruska Federacija smatra da euroatlantska integracija nije jedina perspektiva za Bosnu i Hercegovinu i ne podržava ovaj pasus.“

Ponavljajući, u dvije rasprave o Bosni i Hercegovini u razmaku od samo nekoliko nedjelja, neslaganje s idejom njenih „euroatlantskih integracija“ Moskva nastavlja da projektuje u međunarodnim odnosima ideju kako ona ima neko legitimno pravo da dovodi u pitanje opredjeljenje većine građana te zemlje za euroatlantsku budućnost. Zanimljivo je – i krajnje zabrinjavajuće – da to učestalo uključivanje Bosne i Hercegovine u rusku „sferu uticaja“ više zabrinjava evropske državnike i prijestonice, na primjer njemačku kancelarku Angelu Merkel, nego ijednu značajniju bosanskohercegovačku instituciju ili javnog dužnosnika.

To odsustvo bosanskohercegovačkog zvaničnog reagovanja na ponovljeno projektovanje očekivanja Moskve da ima pravo veta u vezi s budućnosti BiH utoliko je dramatičnije što dolazi u godini kad je Rusija – pod potpuno istim izgovorom – pripojila dio Ukrajine i ohrabrila oružanu pobunu u dijelovima te zemlje. Pri tome – „reagovanje“ nipošto ne znači diplomatsku konfrontaciju nego isto tako i neposredna razjašnjenja, uzajamno razumijevanje naconalnih prioriteta i razumijevanje i uvažavanje mogućih drugačijih – pa i suprotstavljenih interesa – ma šta to značilo u dejtonskom kontekstu obaveznog troetničkog koncenzusa i ustavom poduprtih blokada. Ono treba da na odgovarajući način ukaže na neprihvatljivo miješanje uticajne članice međunarodne zajednice na odlučivanje u samoj Bosni i Hercegovini u vezi s njenom „euroatlantskom budućnošću“.

Bosnu i Hercegovinu su u protekle dvije nedjelje posjetili neki od potencijalno najznačajnijih partnera u projektu euroatlantske budućnosti, uključujući novu šeficu evropske diplomaatije, te njemačkog i američkog predstavnika u tom procesu.

Međunarodni posjetioci unijeli su notu pozitivnih očekivanja u postizbornom procesu u Bosni i Hercegovini. Potaknuti i nedavno objavljenom njemačko-britanskom inicijativom, oni su bosanskohercegovačkim partnerima ponudili izbor između dva moguća postizborna smjera: jedan je – ubrzano fomiranje novih organa vlasti, preuzimanje odgovornosti i ispunjavanje uslova za euroatlantske integracije; a drugi – nastavak opstrukcija i zaostajanja s perspektivom evropskih pritisaka i čak mogućih sankcija za one koji onemogućuju bosanskohercegovačko napredovanje prema Evropi.

Dio optimizma međunarodnih predstavnika u bosanskohercegovačkom mirovnom procesu počiva i na očekivanju da će nove vlasti – u bilo kojoj kombinaciji postizbornih koalicija i partnerstava – morati da se posvete rješavanju pitanja koja najviše pogađaju građane. Prema izjavi međunarodnog Visokog predstavnika – ona uključuju i više od pola miliona nezaposlenh i „šokirajuću“ nezaposlenost od 60 posto među mladima, s prosječnom platom od 826 i prosječnom penzijom od 352 marke kao slikom „stvarnog i široko rasprostranjenog siromaštva“.

U izboru između „dva putića“ – ubrzanog provođenja proevropskih reformi i dajeg zaostajanja – bosanskohercegovački politički izabranici već na prvim koracima suočiće se sa dva testa reformskog opredjeljenja: prvo - moraće da prihvate „mehanizam koordinacje“ koji će osigurati da Bosna i Hercegovina u odnosima s Evropom „govori jednim glasom“, i drugo – od njih će se tražiti da se i pismeno obavežu na institucionalne i socioekonomske reforme na evropskom putu.

Po svemu što su – nakon posjeta Bosni i Hercegovini u proteklih nekoliko nedjelja – izjavljivali evropski zvaniičnici, oni od novih bosanskohercegovačkih vlasti očekuju opredjeljenje za „novi početak“ ali imaju i Plan B koji podrazumijeva i preispitivanje odnosa s političarima koji onemogućuju proevropske reforme. Evropa je – u posjetama Sarajevu nove šefice evropske diplomatije i više drugih istaknutih evropskih diplomata – pokazala obnovljeni interes za Bosnu i Hercegovinu kao potencijalnu članicu Unije.

Ona je taj interes demonstrirala i tako što je promijenila redosljed prioriteta, zahtijevajući da se prvo rješavaju pitanja o kojima je lakše postići saglasnost kako bi se zemlja što prije vratila na evropski put, a tek onda i komplikovanija pitanja – jer, ni sa svim poticajima bosanskohercegovačkom priključenju Evropi, na kraju neće biti popuštanja u kriterijima za članstvo u Uniji.

  • 16x9 Image

    Kemal Kurspahić

    Vodeći urednik lanca nedjeljnih listova "The Connection Newspapers", osnivač je i predsjednik Instituta za medije u demokratiji, sa sjedištem u Washingtonu. Bio je glavni urednik "Oslobođenja" u Sarajevu od 1988. do 1994.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG