Dostupni linkovi

logo-print

Nakon što je hrvatski Konzum kupio slovenački Mercator, a trgovinski lanac Bingo kupio Interex, te postoji mogućnost da će postati vlasnikom dijela slovenačkog Tuša, koji se nedavno povukao sa tržišta Bosne i Hercegovine, ekonomski stručnjaci kažu da na tržištu Bosne i Hercegovine vlada oligopol.

S obzirom da se konkurencija svela na samo dva veća trgovačka lanca, građani, udruženja potrošača, kao i analitičari, smatraju da postoji mogućnost nametanja nelojalne kupovne i prodajne cijene ili drugih trgovačkih uslova kojima se ograničava konkurencija.

Građani zbog toga osjećaju bojazan, jer može doći do poskupljenja ili siromašnijeg asortimana u supermarketima.

„Nekako se desio splet nesretnih okolnosti za Bosnu i Hercegovinu. Konzum je kupio Mercator, a po nesreći je propao i Tuš, a onda je i Interex isto tako ocijenio da nema dovoljno dobre rezultate i, po svemu sudeć,i da će Bingo tu napraviti akviziciju, tako da se svela situacija na dva veća ponuđača, dva velika lanca, od kojih je jedan domaći, a jedan je iz Hrvatske. To jezabrinjavajuća situacija. Nije samo pitanje cijena, jer oni i rade konsolidaciju da bi napravili kompaktniji asortiman, da bi imali kraće distribucione lance, da bi snizili troškove itd.”, objašnjava profesor Ekonomskog fakultetu u Sarajevu, Muris Čičić.

U udruženjima potrošača pitaju da li će se, zbog manjka konkurencije, ugroziti prava potrošača:

“Da li se može narušiti položaj potrošača? Da li se potrošači mogu dovesti u još težu situaciju, ta bojazan uvijek postoji”, tvrdi Gordana Bulić, predsjednica tuzlanskog Kluba potrošača.

“Sada imamo situaciju da imamo dva ili tri velika trgovačka lanca koji sigurno diktiraju cijene. Kada smo upoređivali cijene dva ili više hipermarketa, uvidjeli smo da su one skoro prepisane. Tako da trgovinski lanci često zloupotrebljavaju svoju poziciju i drže monopol”, kaže Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača Republike Srpske.

Za razliku od susjeda, BiH po pravilu ne poseže ni za kakvim mjerama zaštite domaće privrede. Zato domaći trgovinski lanci, a još više domaći proizvođači, kojima su vrata stranih tržnih centara zatvorena ili u najboljem slučaju tek odškrinuta, ne mogu računati na pomoć države. Posebno sada, kada konkurencije gotova da i nema.

“Teško da se sada može utjecati. Mi smo trebali na vrijeme, prije desetak godina, jačati maloprodajne lance, mislim na male trgovine. Trebalo se ići sa osmišljenim cifralnim mjerama i drugim makroekonomskim mjerama da se te male trgovine održe u životu. Međutim, čitavim nizom pogrešnih makroekonomskih poteza, prije svega mislim na fiskalizaciju, male radnje su zbrisane sa lica zemlje. To je onaj segment koji može konkurisati velikim trgovačkim lancima. Mada je i u tom slučaju jako teško, jer veliki trgovački lanci nabavaljaju puno robe i mogu utjecati na cijene, ali i to je bolje nego ovo što sada imamo dakle ništa, nikakav mehanizam”, smatra ekonomski analitičar i novinar Eldar Dizdarević.

Praksa je pokazala da supermarketi i hipermarketi ne mogu apsorbovati otpuštene radnike iz malih radnji, ali ni radnike iz drugih trgovačkih centara, poput radnika Tuša, koji su zbog povlačenja ovog trgovinskog lanca sa bh. tržišta ostali na ulici.

Bivši radnici Merkatora su zbrinuti jer su bili članovi sindikata, a oni koji nisu u sindikatu, prepušteni su sami sebi.

“Radi se o tome da radnici ne bi smjeli biti primorani da budu članovi nekog sindikata, to bi trebalo biti stvar njihovog izbora. Radnik sam treba da procijeni koliko mu se isplati članstvo u sindikatu, ima li on koristi od tog sindikata. Dakle, i tu važe neki tržišni principi, tržišna igra”, objašnjava predsjednica Sindikata trgovine Mersiha Beširović.

Ukoliko bi, zbog manjka konkurencije, veliki trgovinski lanci i odlučili da kreiraju pravila tržišne utakmice, Konkurencijsko vijeće BiH dužno je da reaguje.

“Država ne određuje više cijene. Ali, ako dođe do generalnog trenda povećavanja cijena u oba lanca usljed nedostatka konkurencije, onda je Konkurencijsko vijeće dužno da nešto uradi. Mislim da bi bilo važno da se javnost ne zavarava time da država može utjecati na cijene, to su neka prošla vremena, to jednostavno u tržišnoj ekonomiji ne ide tako! Međutim, država mora osigurati konkurenciju”, kaže Muris Čičić, profesor Ekonomomskog fakulteta u Sarajevu.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG