Dostupni linkovi

logo-print

Kumrovečki Spomen-dom i politička škola idu Crkvi?


Rodna kuća Josipa Broza Tita u Kumrovcu - ilustracija

Rodna kuća Josipa Broza Tita u Kumrovcu - ilustracija

U sklopu povrata i naknade za imovinu oduzetu Katoličkoj crkvi u komunizmu,
sve je izvjesnije da će Crkvi biti predan i devastirani objekti nekadašnje Političke škole CK SKJ i Spomen-dom u Kumrovcu, rodnom mjestu nekadašnjeg jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita.

Kumrovčani se boje da bi to moglo ugroziti najpopularniji kumrovečki brend – Tita, zbog kojeg u Kumrovec godišnje dolaze deseci tisuća turista.

U crkvenim krugovima potvrdili su da su zainteresirani da im se u zamjenu za oduzetu crkvenu imovinu koju iz raznih razloga nije moguće vratiti u naturi vrati među ostalim i dva objekta koji su sada u državnom vlasništvu, a nalaze se u Kumrovcu – zgradu nekadašnje Političke škole CK SKJ i Spomen-dom boraca i omladine, koji su izvan upotrebe već desetak godina i prilično su devastirani.

To je – čini se – dogovoreno na ovotjednom sastanku premijerke Jadranke Kosor sa čelnim ljudima Hrvatske biskupske konferencije.

„Nemamo ništa protiv da Katolička crkva to preuzme, ako će prihvatiti Kumrovec kakav je i sa onim brendom kojeg ima,“ komentirao je ovu mogućnost za RSE predsjednik kumrovečke općine Dragutin Ulama.
Ulama: Nemamo ništa protiv da Katolička crkva to preuzme, ako će prihvatiti Kumrovec kakav je i sa onim brendom kojeg ima.

„Zakaj smo zabrinuti? Pa zato kaj mirišemo da se bude preko naših leđa opet provodila nekakva ideološka borba između dva bloka. Znate – kada se dva magarca tuku, onda plot nastrada. Jer mi smo ovih 20 godina svašta proživjeli tu u Kumrovcu, sustavno smo demografski i ekonomski uništeni. Znači, na nuli smo. Imamo resurse, ali ne dozvoljava nam se da ih aktiviramo. Zašto nam se ne dozvoljava? Pa to je malo preočito sada postalo, ne?!“ kaže Ulama.

Kumrovečki načelnik ne može se oteti dojmu da je ovakav epilog bio pripreman već dulje vrijeme.

„Pogotovo kada vidim da je katolički teolog Adalbert Rebić prvi potpisnik zahtjeva za promjenu imena zagrebačkog Trga maršala Tita, a sada bi došao u Kumrovec kao baviti se turizmom. Ma ajde molim vas, pa nismo deca, ne?!“ kazao je on.

Maštruko: Politička korupcija

Posljednje godine prije recesije, 2008. Kumrovec je posjetilo 72.000 ljudi, i to bez ikakvog marketinga, kaže Ulama. Broj se zbog krize smanjio, ali se sada vraća na stare vrijednosti, i tako nešto nikako ne bi smjelo doći u pitanje, kaže naš sugovornik.

Prvi komentari ovaj dogovor aktualnih vlasti i vrha Katoličke crkve smještaju u predizborni kontekst.
Ivica Maštruko

Ivica Maštruko


„Radi se o čistoj političkoj korupciji, odnosno o pokušaju pridobijanja naklonosti vodstva Katoličke crkve koje je – na žalost – ušlo u tu igru i prihvatilo takav način rješavanja stvari“, smatra nekadašnji jugoslavenski i hrvatski veleposlanik u Vatikanu Ivica Maštruko.

Neki mediji već upozoravaju da ovaj dogovor Crkve i aktualne Vlade nije provediv, jer je Vlada Jadranke Kosor od trenutka raspisivanja izbora i raspuštanja Sabora samo tehnička vlada sa bitno suženim ovlastima.

Kako god bilo, u ovoj priči u igri su impozantne građevine - Politička škola ima 8500 kvadratnih metara u tri etaže sa 145 uglavnom dvokrevetnih soba, jednu veću i dvije manje predavaonice i blagovaonicu, a Spomen-dom ima 6500 kvadratnih metara, šezdesetak soba, jednu veliku kongresnu dvoranu i pet manjih, dva restorana i knjižnicu i čitaonicu.

Na posljednjoj iz niza neuspjelih dražbi početna cijena za Spomen-dom bila je 3 milijuna eura, a za Političku školu – dva milijuna eura.

Međutim, tu priča sa kumrovečkim nekretninama nije završena. Član predsjedništva Saveza antifašističkih boraca Hrvatske Ivan Fumić upozorava u izjavi za RSE da je državno vlasništvo nad nekadašnjim kumrovečkim Spomen-domom boraca i omladine i više nego sporno.

„Taj Spomen-dom građen je novcem boračkih organizacija svih republika tadašnje Jugoslavije, i boračke organizacije svih tadašnjih republika traže da im se udio uložen u izgradnju doma plati, ili sam dom vrati.“

Takav je zahtjev Savez antifašističkih boraca Hrvatske u ime boračkih organizacija i drugih država nastalih raspadom Jugoslavije još u prvoj polovici devedesetih godina uputio hrvatskim vlastima, ali – bez ikakvog odgovora.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG